Pretraga

Nova era gradskog grijanja na istoku Hrvatske: Otvorena slavonska geotermalna bušotina

A- A+

U Osijeku je započelo istraživanje geotermalnog potencijala na bušotini Osijek GT-1 (OsGT-1), drugoj po redu u sklopu projekta Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja. Projekt ispituje mogućnosti komercijalizacije energije iz obnovljivih izvora za potrebe toplinarstva, a za njegovu provedbu osigurano je 50,8 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ako sve bude po planu Osječani bi se u budućnosti mogli grijati na geotermale, što je velik iskorak.

geotermalna bušotina, Osijek

geotermalna bušotina, Osijek | foto: Grad Osijek

Konačna dubina planirane geotermalne bušotine u Osijeku bit će 2000 (+200) metara, ciljajući geotermalno ležište s temperaturom vode višom od 80 °C. Istraživanje u Osijeku nastavlja se na nedavno završeno istraživanje u Velikoj Gorici gdje je potvrđena ležišna temperatura viša od 100 °C i potencijal za pokrivanje gotovo 60 posto potreba gradskog toplinskog sustava.

Izdvojeni članak

Video: Ovako se grade terme na sjeveru Hrvatske, jedno su od top 10 domaćih gradilišta

– Osijek je predvodnik zelene tranzicije u Hrvatskoj, a geotermalna energija novi je iskorak prema održivom i lokalno dostupnom izvoru grijanja. Osim što će grijati domove naših sugrađana, te Klinički bolnički centar Osijek, toplinsku energiju u budućnosti planiramo koristiti i u različite gospodarske svrhe. Uz podršku Agencije za ugljikovodike i europskih fondova, ovim strateškim projektom grad Osijek nastavlja svoju energetsku tranziciju. Osijek raste zeleno – iz svih perspektiva, istaknuo je gradonačelnik, Ivan Radić.

geotermalna bušotina, Osijek

geotermalna bušotina, Osijek | foto: Grad Osijek

4 lokacije

Agencija za ugljikovodike provodi istraživanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću, a radove izvodi Crosco – naftni servisi, član INA Grupe.

– Za sve četiri lokacije u ovom projektu napravili smo geološko-geofizičke analize sa snimanjima i mjerenjima u 2023. godini i ti su podaci, u kombinaciji s informacijama koje imamo od ranije, omogućili preciznu interpretaciju podzemnih slojeva i identificirali potencijalna geotermalna ležišta. No, potencijal mogu potvrditi samo konkretna istraživanja, kaže pak predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, Marijan Krpan.

Osvrnuo se i na zahtjevnost procesa.

– Pokazali smo iznimnu stručnost u provedbi složenog procesa na bušotini u Velikoj Gorici i iste ćemo napore uložiti i u istraživanje u Osijeku. Po završetku ispitivanja, u rujnu ove godine ćemo znati više o mogućnostima primjene geotermalne energije za dobrobit lokalne zajednice u Osijeku, rekao je Krpan.

geotermalna bušotina, Osijek

geotermalna bušotina, Osijek | foto: Grad Osijek

geotermalna bušotina, Osijek

geotermalna bušotina, Osijek | foto: Grad Osijek

Slijede Vinkovci

Nakon završetka radova u Osijeku bušaće postrojenje seli se u Vinkovce gdje su već počeli pripremni radovi za izrađivanje istražne bušotine VinGT-1. U ovom kontekstu ističe se kako je geotermalna energija jedan je od rijetkih obnovljivih izvora koji je stabilan, lokalno dostupan i neovisan o vremenskim ili tržišnim uvjetima.

– Njegovim korištenjem moguće je dugoročno smanjiti troškove grijanja, povećati energetsku sigurnost i smanjiti emisije stakleničkih plinova, poruka je iz Grada Osijeka.

Dodatno, treba reći, za ovaj projekt osigurano je 50,8 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

geotermalna bušotina, Osijek

geotermalna bušotina, Osijek | foto: Grad Osijek

geotermalna bušotina, Osijek

geotermalna bušotina, Osijek | foto: Grad Osijek

Doznajte ovdje sve o prvom biološkom bazenu u Hrvatskoj, umjesto klora vodu čiste biljke.

Copy link
Powered by Social Snap