Zagorje dobiva bržu vezu sa sjeverom: HŽ planira moderniziraciju dotrajale pruge od 14 mostova
HŽ Infrastruktura pokrenula je natječaj za izradu studije izvodljivosti za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge Zabok – Varaždin, duge 64 km. Cilj je povećati brzinu do 100 km/h, poboljšati sigurnost i udobnost te omogućiti efikasniji putnički i teretni promet. Dionica je trenutno infrastrukturno dotrajala, s brojnim zavojima, lošom odvodnjom i ograničenjima brzine. Studija će analizirati tehnička rješenja i opravdanost ulaganja te poslužiti kao osnova za daljnje projektiranje i financiranje.
Željeznička pruga Zabok – Varaždin | Foto: HŽ infrastruktura
Nastavlja se val modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, osobito na sjeveru zemlje. HŽ Infrastruktura objavila je natječaj za izradu studije izvodljivosti modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge R201 na dionici Zabok – Varaždin, dugoj 64 kilometra, a procijenjena vrijednost projekta iznosi 510.000 eura.
Temelj za izradu ovog projektnog zadatka je potreba za obnovom i modernizacijom dotrajale željezničke infrastrukture koja prolazi kontinentalnim dijelom Hrvatske između Zaboka i Varaždina. Studija bi trebala sagledati potrebe i mogućnosti modernizacije i elektrifikacije pruge, analizirati prihvatljive opcije i ulaganja u skladu s planiranom prometnom potražnjom te poslužiti kao temelj za daljnju razradu projekta i prijavu za potencijalne modele sufinanciranja.
Predmet projektnog zadatka
Predmet projektnog zadatka jest izrada studije izvodljivosti modernizacije i elektrifikacije pruge R201 na dionici Zabok – Varaždin. Studija treba poslužiti kao smjernica za daljnju izradu tehničke dokumentacije u skladu s prometnim prognozama i potrebnim ulaganjima. Posebna pažnja posvetit će se opravdanosti modernizacije s aspekta očekivanog rasta putničkog i teretnog prometa. Varijantna rješenja moraju uzeti u obzir povećanje građevinske brzine do 100 km/h, prilagodbu geometrije trase, uređenje službenih mjesta i zamjenu dotrajale infrastrukture, kao i elektrifikaciju pruge.
Također će se razmatrati mogućnosti modernizacije sustava upravljanja prometom i primjena interoperabilnih tehničkih specifikacija prema standardima transeuropske željezničke mreže. Konačna studija izvodljivosti trebala bi rezultirati prijedlogom optimalnog rješenja koje će služiti kao podloga za nastavak projektiranja i financiranje modernizacije pruge.
Željeznička pruga Zabok – Varaždin | Foto: HŽ infrastruktura
Geometrija pruge i njene brzine
Prema važećoj uredbi o razvrstavanju željezničkih pruga, pruga R201 Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec klasificirana je kao pruga za regionalni promet. Ova željeznička dionica prolazi kroz Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku županiju, povezujući Hrvatsko zagorje sa Zagrebom. Regija ima dugu tradiciju oslanjanja na željeznički prijevoz, a ova pruga ima dvostruku ulogu, regionalnu i prigradsku, osobito na dionici od Zaprešića do Zaboka i dalje prema Budinšćini. Promet koji se odvija prugom je mješovit, a uz domaće putničke vlakove prometuju i međunarodni.
Geometrija pruge, s naglaskom na dionicu Budinšćina – Turčin, omogućuje brzine od 80 do 120 km/h, no zbog brojnih zavoja malih radijusa najveća dopuštena brzina na tom dijelu iznosi tek 45 km/h. Zaustavni put na cijeloj pruzi iznosi 700 metara. Dionica Zabok – Varaždin obuhvaća kolodvore Zabok, Bedekovčina, Zlatar-Bistrica, Konjšćina, Budinšćina, Novi Marof, Turčin i Varaždin, uz devet stajališta i jednu rasputnicu.
Najveća dopuštena masa vlakova na ovom dijelu pruge određena je kategorijom B2, a profil pruge varira od UIC GC između Zaboka i Bedekovčine do UIC GB dalje prema Varaždinu. Brzine se također razlikuju: od Zaboka do Huma/Luga dopuštena je brzina 60 km/h, zatim do Budinšćine 80 km/h, a dalje do Varaždina brzina ponovno pada na 60 km/h, s dodatnim ograničenjima do 35 km/h i 20-40 km/h zbog skretnica, loše preglednosti željezničko-cestovnih prijelaza, nestabilne geometrije pruge i klizišta.
Željeznička pruga Zabok – Varaždin | Foto: HŽ infrastruktura
Gornji i donji ustroj pruge
Donji ustroj pruge izveden je dijelom na niskim, a dijelom na visokim nasipima, usjecima i zasjecima, pri čemu je stanje pruge ocijenjeno kao problematično. Nasipi su uski, često bez bankina, a na više mjesta zabilježena su osipanja pokosa, klizišta i povremene poplave u nizinskim predjelima. Odvodnja je neadekvatna, osobito u usjecima i kolodvorima, gdje drenažni sustavi nedostaju ili ne funkcioniraju. Većina propusta je dotrajala i više ne zadovoljava potrebne tehničke uvjete, a njihova širina nije dostatna.
Gornji ustroj pruge karakterizira neprekinuto zavareni kolosijek na cijeloj otvorenoj dionici, s izuzetkom zavoja malih radijusa između Budinšćine i Turčina, gdje su zadržani klasični tračnički sastavi. Na ovoj dionici dominiraju rabljene tračnice tipa 49E1 i bukovi pragovi, s krutim pričvrsnim priborom i zastorom od tučenca, dok je zaštitni sloj ugrađen tek djelomično. Zabilježeni su i remonti: između Zaboka i Turčina izvedeni su krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, a na dionici do Varaždina 1990. godine, uz korištenje rabljene opreme. Zbog dotrajalosti kolosijeka i sigurnosti prometa, brzine su na nekim dionicama snižene, osobito između Budinšćine i Varaždina. Poseban problem predstavlja geometrija s brojnim uskim zavojima i neodgovarajućom odvodnjom, što uzrokuje ubrzano propadanje pruge, osobito pod opterećenjem dizelskih lokomotiva.
Željeznička pruga Zabok – Varaždin | Foto: HŽ infrastruktura
14 mostova i 57 prijelaza
Na pruzi se nalazi četrnaest manjih mostova i jedan pothodnik. Najznačajnije građevine uključuju most preko Bednje te podvožnjak i most preko Drave u Varaždinu. U planu je antikorozivna zaštita čeličnih mostova i ispitivanje nosivosti na mostovima starijim od 30 godina, a deset čeličnih mostova trebalo bi zamijeniti modernijim konstrukcijama. Tijekom aktualnog remonta predviđena je i gradnja novih armiranobetonskih mostova na mjestima postojećih u Črnecu, Vučerni, Lužkom potoku i Horvatskoj, kao i sanacija propusta kod km 60+623. Na ovoj dionici nema tunela.
Pruga sadrži ukupno 57 željezničko-cestovnih prijelaza i jedan pješački, od čega je njih 27 osigurano svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima, dok su ostali označeni prometnim znakovima. U posljednjih nekoliko godina modernizirani su brojni prijelazi, uključujući ŽCP Dijabaz, Strmec, Krušljevec i Turčin. U tijeku su i radovi na osiguranju dodatnih prijelaza poput onih u Donjem Lipovcu, Vartilenu i Krušljevcu I.
Signalno-sigurnosni sustavi u kolodvorima omogućuju regulaciju prometa kolodvorskim razmakom, a željezničko-cestovni prijelazi osigurani su različitim uređajima, od mehaničkih branikova do suvremenih elektroničkih sustava. Telekomunikacijska infrastruktura uključuje TK pultove, induktorske telefone, automatske ZAT telefone i uređaje za snimanje razgovora, dok je cijelom duljinom pruge položen signalno-telekomunikacijski kabel.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
