Splitski profesor i stručnjak: Zašto je geotehničko istraživanje ključno za svaku gradnju
Ispod novih zgrada i školskih dvorana krije se svijet koji rijetko primijetimo – tlo i stijene koje drže cijelu konstrukciju. Geotehnički istražni radovi otkrivaju kakva je podloga i osiguravaju da zgrade budu stabilne i dugovječne. Problemi nastaju i zbog prirodnih uvjeta, ali i zbog (ponekad) površnog pristupa gradnji, često uz nesporazume između arhitekata i građevinara. O važnosti i izazovima geotehničkih istraživanja razgovarali smo s Goranom Vlastelicom, izvanrednim profesorom s FGAG-a u Splitu i članom Hrvatskog geotehničkog društva.
Geotehnika, ilustracija | Foto: Canva
Kad prolazimo pored novih zgrada, škola ili sportskih dvorana, naš pogled često zaluta prema fasadama i arhitekturi. Rijetko tko razmišlja o onome što je skriveno ispod – tlu, stijeni i podzemnim vodama. No upravo ta podloga odlučuje hoće li objekt biti stabilan i dugotrajan. Geotehnika, odnosno preciznije rečeno geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, predstavlja sustav ispitivanja i analiza koji prethodi svakoj ozbiljnoj gradnji. Cilj je jednostavan: prepoznati uvjete u podlozi i projektirati rješenja koja jamče sigurnost konstrukcije (koju vidimo). Drugim riječima, geotehnika je nevidljivi, ali ključni temelj svake investicije.
O važnosti ovih istraživanja, ali i problemima u praksi, razgovarali smo s izvanrednim profesorom i šefom Katedre za geotehniku na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Goranom Vlastelicom, koji je ujedno i član Hrvatskog geotehničkog društva. Otvorio nam je nove horizonte, ali i velik broj pitanja o temi koja je, nažalost, još uvijek nedovoljno zastupljena u građevinskom i arhitektonskom svijetu.
Kada priroda i nemar susretnu gradnju
Dok slušamo i analiziramo, važno je razlikovati: neki problemi nastaju zbog same geologije i predvidljivih uvjeta, dok drugi proizlaze iz površnog ili neadekvatnog pristupa. Profesor ističe da često dolazi do nesporazuma između arhitekata i građevinara.
– Postoje dvije linije: ono na što se ne može značajnije utjecati, prirodni uvjeti, i ono na što možemo utjecati, ali to ne činimo na adekvatan način, poput loše pripreme projekta. To kasnije dovodi do dodatnih radova i troškova, pojašnjava Vlastelica.
Odmah je dao i primjer koji ilustrira problem: predložili su investitoru istražne radove za školu i sportsku dvoranu, no investitor ih je odmah doživio kao dodatni trošak, dok je projektant konstrukcije situaciju trivijalizirao.
– Dole u Dalmaciji je sve stijena, nema potrebe za istražnim radovima. Najbolje je da prvo napravimo projekt, pa ako kasnije bude problema, onda ćemo reagirati, prenio je izjavu projektanta Vlastelica. Dodaje kako takav ‘lako ćemo’ pristup nije rijedak, a određena odgovornost leži i na projektantima, kada situaciju sagledavaju površno.
Klizište, Geotehnika, Ilustracija | Foto: Geotech Rijeka
Percepcija terena i stvarna opasnost
Lokalni uvjeti često se podcjenjuju. Pokušao nam je slikovito pojasniti, odnosno meni kao autoru.
– Ti, Luka, kao netko iz Šibenika, znaš da teren nije uvijek jednostavan. Projektanti iz Zagreba, kad čuju za Šibenik, kažu: ‘To je stijena, nema problema.’ Međutim, stijenska masa vrlo često nije homogena. Može imati svoje potencijalne probleme: nakon zasjecanja brda cijele kosine mogu klizati po pukotinama, uslijed pojave kaverni i vrtača temeljenje nije jednostavno jer može doći do diferencijalnih slijeganja, u zonama uz more i vodotoke može doći do brzih i značajnih izmjena između stijene i tla. Ti problemi često su veći nego što se isprva pretpostavlja, pojašnjava profesor.
No svaka lokacija zahtijeva precizno istraživanje. Golim okom ne možeš biti siguran u ono što zemlja skriva.
– Dođeš na lokaciju, na Street Viewu ne vidiš stijenu, 30 metara dalje je vidiš, a cijelo područje prekrivani voćnjaci i povrtnjaci. Upravo su istražni radovi tu pravi alat da utvrdimo stvarno stanje, čak i kad je u osnovi sve stijena: negdje je stijena na površini, negdje na metar dubine, negdje na tri metra, prekrivena tlom koji u ovom kontekstu nazivamo ‘pokrivač’. Čak i u relativno predviljivim situacijama, zašto to ne bismo znali odmah i projektirali prema stvarnom stanju, odmah predvidili temeljenje na odgovarajućoj dubini umjesto da kasnije upadnemo u izvođač vrši dodatne radove na teret investitora, rekao je Vlastelica.
Posebno je problematično kada su u pitanju javni projekti ili oni financirani iz EU fondova. Dodao je i kako Iz vlastitog iskustva na projektima s fakultetom zna da agencije koje kontroliraju provedbu projekata (npr. SAFU) u takvim slučajevima prvo pitaju: ‘Zašto to niste predvidjeli projektnom dokumentacijom?’ Tada se dodatni troškovi vodi kao greška projektanta, a javni investitor se nađe u problemima jer mora osigurati dodatna sredstva iz drugih izvora financiranja.
Geotehnički radovi, ilustracija | Foto GK Grupa
Kultura geotehnike u Hrvatskoj
Prema Vlastelici, kultura geotehnike u Hrvatskoj, osobito u srednjoj Dalmaciji, još uvijek je na niskoj razini u usporedbi s kontinentalnom Hrvatskom.
– Primjerice, u Zagrebu je nezamislivo kopati građevinsku jamu bez zaštite ili graditi uz Savu bez ozbiljnih istražnih radova. Naučilo se kroz teške primjere i ušlo u praksu. Često i planovi uređenja, UPU, obvezuju provedbu istražnih radova. U Zagrebu je to puno bolje uređeno; u planovima su jasno definirane obveze provedbe radova. Kod nas (južnije) to najčešće nije slučaj, govori Vlastelica.
Na pitanje tiče li se to npr. GUP-a, Vlastelica je pojasnio da je u Zakonu o gradnji čl. 69. propisano da izradi glavnog projekta prethodi (između ostalih) i izrada ‘geomehaničkog elaborata’. Međutim, budući je grupiran na listu s ostalim elaboratima za kojima realno uvijek ne postoji potreba (kao npr. konzervatorski ili krajobrazni elaborat), projektanti su ga skloni percipirati kao opcionalni. Kako kaže, zato postoje propisi i pravilnici koji uređuju ovu problematiku, kao što je Tehnički propis za građevinske konstrukcije, koji vrlo precizno utvrđuje potrebu za geotehničkim istražnim radovima i geotehničkim dijelom građevinskog projekta.
Stijena, Geotehnika, Ilustracija | Foto: Geotech Rijeka
Pravna ‘siva zona’ i pravilnici
Možda upravo neuskađenost nazivlja u zakonskim aktima dovodi do nesporazuma, negdje se spominje geomehanički elaborat (pa ga netko interpretira kao opcionalan), na drugom mjestu se koristi izraz ‘geotehnički istražni radovi’ (a ne spominje se elaborat) i slično.
– Tehnički propis za građevinske konstrukcije, koji uključuje geotehničko projektiranje. Nalaže kontrolu mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u cijelosti, uključivo i geotehnički dio konstrukcije. Problem je u tome što ne definira precizno formu u kojoj projektant mora prikazati geotehničke proračune u projektu, ili kao poglavlje neke obvezne mape ili kao samostalna mapa projekta. To često dovodi do situacije da referenti pri izdavanju dozvola ne uočavaju izostanak mape (jer nije obvezna), ali i ne kontroliraju sadržaj drugih mapa da li sadržavaju geotehnički dio, te se zbog toga često događa da građevinske dozvole dobivaju projekti bez geotehničkog elaborata i bez niti jedne geootehničke analize, što je u suštini u suprotnosti s Zakonom o gradnji, pojašnjava Vlastelica.
Može dovesti i do tragičnih posljedica
Kako nam je profesor dalje ispričao, odgovornost je na glavnom projektantu da projekt bude u skladu s propisima, ali i referenti bi trebali biti korektiv koji će ih na to upozoriti. Međutim, može se steći dojam da u praksi pravilnici ostavljaju prostor za različite interpretacije.
– Bez obzira na to, npr. kod planiranja više podzemnih etaža savjestan projektant će sam prepoznati potrebu za pribavljanjem čim preciznijih podatke o tlu na (bolje reći ‘u’) kojem gradi i prepoznati potrebu za geotehničkim projektom. Ipak, očito je da postoje makar terminološke nedorečenosti u zakonskoj regulativi, što stvara sivu zonu i mogućnost pogrešaka, istaknuo je.
Vlastelica dodaje da je cijena izrade projektne dokumentacije investitorima često ključan faktor (iako na razini cjelokupne investicije je zanemariv postotak), pa se geotehnika ponekad stavlja na kraj popisa obaveza, što u nekim slučajevima može biti koban propust.
– Ljudi često ne znaju, potcjenjuju ili namjerno izostavljaju geotehničke istražne radove. Postoje stotine situacija, od malih građevina do višekatnica, gdje takav pristup dovodi do dodatnih troškova, pa čak i do tragičnih posljedica za vrijeme gradnje (obično su to anonimne kratke crtice iz crne kronike). Sve se to događa u posljednjih pet do šest godina, u našem susjedstvu, ne o događajima od prije sto godina na nekom drugom kontinentu, pojasnio je.
klizište Pantovčak, 3D snimka | izvor: Luka Sorić (Geotehnički Studio)
Edukacija i svijest mladih stručnjaka
Vlastelica naglašava važnost edukacije studenata arhitekture i građevinarstva, s posebnim fokusom na geotehniku.
– Na fakultetima studijski programi arhitekture, pa čak i građevinarstva, često nemaju uopće dodirne točke s geotehničkim problemima. Studente arhitekture ne podučava se uopće, a studente građevinarstva ne dovoljno, o važnosti istražnih radova. Bilo bi logično da im se kroz analize i primjere pokaže kada angažirati stručnjaka za npr. temeljenje ili projekt građevne jame, kako prepoznati potencijalni problem pri gradnji na padini i zašto su istražni radovi ključni za kvalitetan projekt i dugoročno sigurnu građevinu. Iako zakonski nisu nužno, najčešće su upravo arhitekti glavni projektanti i koordinatori izrade cijele projektne dokumentacije ispred investitora. Samo po sebi se nameće pitanje, kako kvalitetno koordinirati ako nisi svjestan da nešto postoji, kako onda prepoznati da bi ti to moglo (i kad) trebati, objašnjava.
Dodatno napominje da mladi arhitekti i inženjeri tek u praksi često shvate koliko su ova geotehnički istražni radovi i geotehnika u cjelini važan dio građevinarstva istraživanja važna, ponekad nažalost i ‘na teži način’.
– Cilj je da od početka projekta budu svjesni rizika, da upozore investitora na potencijalne probleme i kako na vrijeme predvidjeti sve troškove. Stoga se nadam da će u se u budućnosti o ovoj temi više pričati na našim fakultetima, strukovnim organizacijama, alumnijima, kao i na bauštela.hr portalu, završio je.
U Zagrebu se sanira najpoznatije klizište, a više o tome pročitajte u našoj bauštelskoj reportaži.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
