Tri mosta, jedan sporazum: Hrvatska i Srbija pred otvaranjem graničnih gradilišta na Dunavu
Tri mosta preko Dunava na hrvatsko-srpskoj granici već desetljećima povezuju ljude, robu i prometne tokove dviju država. No, njihovo stanje danas simbolizira i svu složenost odnosa – bez zajedničkog ulaganja nema sigurnog prometa ni gospodarskog razvoja. Tijekom posljednjih godinu dana provedeni su specijalistički pregledi mostova, kojima je utvrđeno u kakvom su stanju. Situacija nije ni malo ružičasta. No, nadu u bolje sutra daje potpisani Sporazum o upravljanju, održavanju i rekonstrukciji koji trebao bi donijeti iskorak, odnosno na tri mostovna granična prijelaza otvoriti gradilišta.
mostovi na graničnim prijelazima | foto: AI
Sporazum o upravljanju, održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na zajedničkoj državnoj granici između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije uređuje suradnju dviju država u vezi s održavanjem i obnovom mostova preko rijeke Dunav. Riječ je o mostovima na 3 lokacije: graničnom prijelazu Batina – Bezdan (DC 212 RH / DP 16 RS), graničnom prijelazu Erdut – Bogojevo (DC 213 RH / DP 17 RS) i graničnom prijelazu Ilok – Bačka Palanka (DC 2 RH / DP 108 RS).
Sporazum je potpisan, no još nije stupio na snagu jer je potrebno ispuniti uvjete propisane Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Na snagu će stupiti 30 dana nakon što posljednja ugovorna strana diplomatskim putem obavijesti drugu da su svi uvjeti ispunjeni.
Kako su nam objasnili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kada Sporazum stupi na snagu omogućit će zajedničko djelovanje upravitelja cestovnih mreža dviju država na održavanju i rekonstrukciji svih triju mostova.
Specijalistički pregledi
Tijekom posljednjih godinu dana provedeni su specijalistički pregledi mostova, kojima je utvrđeno u kakvom su stanju. Situacija nije ni malo ružičasta.
Most na graničnom prijelazu Ilok – Bačka Palanka nakon izvanrednog događaja u siječnju 2024. godine ima ograničenja u prometovanju. Naime, ovdje je zabranjen prolazak vozilima težima od 24 tone, te je zabranjeno zadržavanje vozila, sve uz ograničenje brzine od 30 kilometara na sat.
Cestovni most na graničnom prijelazu Erdut – Bogojevo također je pod prometnim restrikcijama. Zbog lošijeg stanja mosta zabranjen je promet vozilima težima od 7,5 tona, te također zadržavanje vozila i ograničena je brzina na 30 km/h.
Most na graničnom prijelazu Batina – Bezdan je u najboljoj situaciji od ova tri. Naime, opće stanje most je u nešto boljem stanju, ali kako situacija ne bi eskalirala, treba se sanirati.
Ništa bez susjeda
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kažu kako su Hrvatske ceste u stalnom kontaktu s upraviteljem cesta s druge strane granice – javnom tvrtkom ‘Putevi Srbije’. Kroz te kontakte usvojen je zajednički zaključeno kako je na sva tri mosta potrebno provesti značajne radove investicijskog održavanja.
– Veći zahvati nisu izvođeni od početka Domovinskog rata, iako se redovito održavanje provodilo, kažu iz Ministarstva.
Dodaju kako će, nakon stupanja Sporazuma na snagu, upravitelji cesta dviju država sklopit će posebne sporazume i projekte kojima će se definirati konkretni radovi i način njihove provedbe.
– Trenutno se pripremaju zasebni sporazumi koji će definirati način pokretanja projektiranja zahvata, zaključak je iz Ministarstva.
Dobrosusjedski odnosi
Ističe se i kako provedba Sporazuma predstavlja i važan korak u jačanju dobrosusjedskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije. Naime, kroz zajedničko upravljanje i ulaganje u obnovu granične infrastrukture osigurat će se dugoročna održivost mostova, sigurnost sudionika u prometu te stabilna povezanost dviju država u skladu s europskim prometnim standardima.
Dok će za vozače i lokalno stanovništvo s obje strane Dunava, početak radova značit će sigurniju i bržu vožnju, ali i kraj dugogodišnjih ograničenja i čekanja. S obzirom na to da su mostovi ključne točke prometnog povezivanja, njihova obnova mogla bi značajno olakšati svakodnevni život, ali i otvoriti nove prilike za gospodarski razvoj pograničnih područja.
Most u Batini
Most koji spaja Batinu u Baranji i Bezdan u Bačkoj izgrađen je 1974. godine kao zamjena za skelu, te veza ne samo za lokalno stanovništvo s obje strane Dunava, koji je tada pripadao istoj državi Jugoslaviji, već i sjeverne Bačke sa zapadnim dijelovima te države.
Most je projektirala i građevinske radove izvela je Mostogradnja iz Beograda sa svojim podizvođačima, dok je čeličnu konstrukciju izradila tvrtka Ganzmavag iz Mađarske. Projektant cijelog betonskog dijela je Dimitrije Ćertić, a čelični dio projektirao je Branko Tripalo.
Erdutski most
Most Erdut-Bogojevo, dug 621 metar, nalazi se na regionalnoj željezničkoj pruzi Vinkovci-Subotica, a promet je ovdje bio obustavljen početkom travnja 1999. godine, kada je NATO oštetio konstrukciju mosta na lijevoj obali Dunava.
Most je obnovila Mostogradnja iz Beograda, a zamijenjeno je oko 120 tona oštećene čelične konstrukcije. Radovi su koštali 710.000 eura, od čega su Belgija i Norveška donirale Hrvatskoj 200.000 eura, a preostalih 310.000 eura osigurala je Republika Srbija.
Iločki most
Most Ilok–Bačka Palanka prelazi Dunav na 1297. kilometru. Riječ je o 825 metara dugom cestovnom mostu s jednim kolovozom, izgrađenom kao sandučasta konstrukcija.
Otvoren je 1974. godine kao Most ’25. svibnja’, nazvan po rođendanu Josipa Broza Tita. Most je oštećen u bombardiranju 1999. godine. Nakon obnove, otvoren je za promet kamiona i autobusa 30. travnja 2002. godine.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
