EU priprema ‘vojni Schengen’: Ako most ne može podnijeti tenk od 60 tona imamo problem
Sad već gotovo četiri godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, Europska unija je pripremila brojne planove kojima namjerava podebljati vojnu spremnost i mobilnost. Iznimno je važno jačanje infrastrukture koja će, kako je objavljeno, poprimiti dvojnu civilno-obrambenu namjenu, no taj iskorak mora biti praćen tehnološkim napretkom. Sve ovo prilično detaljno je opisano na stranicama Europske komisije, gdje piše i da bi glavne promjene trebale biti na snazi do 2030. godine. Mora se priznati, nema previše vremena.
Tenk na cesti | Foto: Freepik
Europska unija očito se priprema za najcrnji scenarij ili ga barem uzima u obzir dok i slijeva i zdesna svom silom priprema jačanje mobilne spremnosti modernizacijom infrasrukture. Priprema uklanjanje regulatornih prepreka, a uz infrastrukturni napredak sve više namjerava poticati i tehnološke inovacije.
Ključni element je Paket za vojnu mobilnost kako bi se osiguralo brzo, sigurno i koordinirano kretanje vojnika, opreme i vojnih sredstava diljem Europe, a o čemu se može više pročitati na internetskim stranicam Europske komisije. Važan će biti i ‘vojni Schengen’.
Brže kretanje vojnika i prijenos opreme
Novim Paketom za vojnu mobilnost, kako stoji na stranicama EK, Europska komisija i Visoki predstavnik očito nastoje osigurati brzo, sigurno i koordinirano kretanje vojnika, opreme i vojnih sredstava u Europi. Poznato je da se paket sastoji od nove Uredbe o vojnoj mobilnosti i Zajedničke komunikacije, a njegov cilj je izgradnja područja vojne mobilnosti Europske unije do 2027.. Time bi se, navode, EU približila konceptu ‘Vojnog Schengena’.
Središnji element paketa, otkrili su, je uklanjanje regulatornih prepreka koje trenutno usporavaju prekogranični vojni transport. Po prvi puta, Uredba na razini EU uvodi jedinstvena pravila, uz jasno definirane postupke te maksimalno trodnevno vrijeme obrade zahtjeva, te uz pojednostavljenje carinske formalnosti. I u izvanrednim situacijama – vrijeme odobravanja trebalo bi se skratiti na šest sati.
Standardna vojna namjena
Uz to, još jedan važan dio paketa je uspostava Europskog poboljšanog sustava za odgovor u vojnoj mobilnosti (EMERS), koji omogućuje ubrzane procedure i prioritetni pristup ključnoj infrastrukturi snagama EU i NATO-a. Na taj način osigurava se da se u kriznim okolnostima jedinice mogu rasporediti bez odgađanja i uz punu koordinaciju država članica, piše na stranicama EK.
Tenk nagnut na rubu ceste | Foto: Unsplash
Pritom je jako važno da se ojača otpornost prometne infrastrukture, a to uključuje dogradnju glavnih europskih koridora vojne mobilnosti i nadogradnju na standarde dvojne namjene. Tako će istovremeno koristiti vojnih i civilnim potrebama.
Na stranicama Komisije može se pročitati da je upravljanje provedbom osnaženo osnivanjem nove Skupine za vojni promet te jačanjem odbora TEN-T mreže. Na nacionalnoj razini, države članice imat će koordinatore za prekogranični vojni transport, odgovorne za provedbu i operativno upravljanje.
Vojni koridori u Hrvatskoj
Od četiri glavna nova pravaca u okviru spomenutog vojnog Schengena koji priprema Europska komisija, dva bi prolazila i kroz Hrvatsku. Jedan krak išao bi od Rijeke prema Budimpešti, a drugi od Ploča prema Osijeku i Mađarskoj, javlja hrt.hr.
Komisija dugoročno želi da neki koridori sežu do Ukrajine kako bi joj se brže mogla slati pomoć, no važan dio planova Bruxellesa je i onaj administrativni. Inače, komisija želi da zemlje članice ojačaju mostove, prošire ceste, pojačaju pruge i poboljšaju svu ostalu infrastrukturu na ključnim pravcima za brzo prebacivanje vojske zemalja članica s jednog na drugi kraj kontinenta, a sve mora biti gotovo do 2030., navodi hrt.hr.
– Ulaganje u infrastrukturu je ključno. Ako most ne može podnijeti tenk od 60 tona, imamo problem. Ako je pista prekratka za transportni zrakoplov, ne možemo dostaviti zalihe našim postrojbama, komentirala je promjene visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Ništa bez tehnologije
Modernizacija vojne mobilnosti zahtijeva paralelni tehnološki iskorak. Komisija stoga pokreće EU plan transformacije obrambene industrije, koji ima za cilj potaknuti disruptivne inovacije te osnažiti europsku obrambenu industrijsku bazu.
Plan povezuje deep-tech zajednicu i obrambeni sektor, ubrzava integraciju naprednih tehnologija u vojne sposobnosti te potiče rast proizvodnih kapaciteta. Fokus je na četiri prioriteta: poticanju ulaganja u obrambene tvrtke, ubrzanju razvoja novih tehnologija, proširenju pristupa obrambenim sposobnostima te jačanju vještina potrebnih za održavanje tehnološke prednosti Europe. Više o vojnom Schengenu i predviđenim mjerama pročitajte ovdje.
