Bioplin će imati važnu ulogu u energetskoj tranziciji

Osnovana je Radna skupina za bioplin te je održan inicijalni sastanak njenih članova kojima je glavni cilj bio utvrditi prioritetne aktivnosti kojima će se iskoristiti svi benefiti koje bioplin nudi, a koje su do sada bile fokusirane samo na proizvodnju električne energije.

Izvor: Pixabay

– Dekarbonizacija energetskog sektora, ulaganje u nove i inovativne tehnologije, 14 posto udjela OIE u sektoru prometa do 2030., postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine – to su samo neki od ciljeva koje trebamo ostvariti u području energetike, prometa, klime, industrije i zaštite okoliša. Važnu ulogu u toj zelenoj transformaciji imat će i bioplin, a kako bismo iskoristili njegov puni potencijal nužna je međusektorska suradnja.

Ideja o tome je već nekoliko godina prisutna, no tek nakon nedavno održanog okruglog stola u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge proizvođača bioplina krenulo se u konkretnijem smjeru, istaknula je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac povodom osnivanja Radne skupine za bioplin kojom će i osobno predsjedavati u 2021. godini.

Izdvojeni članak

Buduća gradnja odredit će hoćemo li izgubiti u borbi protiv klimatskih promjena: Važnu ulogu odigrat će umjetna inteligencija

Utvrđivanje prioritetne aktivnosti

Odmah po osnivanju održan je i inicijalni sastanak Radne skupine kojem je glavni cilj bio utvrditi prioritetne aktivnosti kojima će se iskoristiti svi benefiti koje bioplin nudi, a koje su do sada bile fokusirane samo na proizvodnju električne energije.

– Rast i razvoj poljoprivrede za sobom nosi određene posljedice u vidu povećanja CO₂. Dodatnim vrednovanjem proizvodnje bioplina otvorit će se prilika uključivanja stočara i poljoprivrednih proizvođača u programe smanjenja CO₂, što će im podići konkurentnost. Osim toga, bioplin može odigrati veliku ulogu i u dekarbonizaciji sektora prometa. Smanjenje CO₂, proizvodnja biometana, zelena radna mjesta, čist zrak i voda, uravnoteženje energetske mreže, diverzifikacija poljoprivrednih gospodarstava, proizvodnja organskog gnojiva i obnova kapaciteta – sve su to potencijali koje bioplin nudi, a koji nisu u potpunosti iskorišteni, naglasio je Zoran Alavanja, voditelj Grupacije za bioplin koja djeluje u sklopu Zajednice obnovljivih izvora energije HGK.

Izdvojeni članak

Gradi se prvi svjetski ‘grad šuma’ u kojem vozila padaju u drugi plan: Evo kako će izgledati prava ubrana džungla

Međusobno povezivanje resora

Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina (HUPB), kazao je kako je bioplin vrlo specifična i kompleksna tema koja zadire u mnoge resore kao što su energetika, poljoprivreda, sektor gospodarenja otpadom, klima i dr.

– Jedan od ciljeva Radne skupine svakako je i usklađivanje, odnosno međusobno povezivanje resora kako bi se objedinile koordinacije. Za početak trebamo odrediti prioritete i način funkcioniranja, a najveći problem trenutno je cijena bioplina, smatra Cenger.

Radna skupina će raditi na unaprjeđenju zakonskog okvira za bioplin, utvrdit će potencijal i benefite koje bioplin nudi za pojedini resor, te na temelju toga davati preporuke Vladi RH u vezi donošenja strateških dokumenata, politika i mjera, kao i gradovima i općinama kako pokrenuti proizvodnju i korištenje bioplina u svojim sredinama po principima kružnog gospodarstva.

U radu Skupine sudjelovat će predstavnici resornih ministarstava (energetike, gospodarstva i klime, te poljoprivrede i prometa), Energetskog instituta Hrvoje Požar, HERA-e, HROTE-a, fakulteta (Agronomski i FSB), Hrvatske udruge poslodavaca, a njome će naizmjenično predsjedavati predstavnici HGK i HUPB-a.