Nema natrag, novi kvadrati bit će samo skuplji: Inflacija cijena građevinskog materijala je trajna
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je inflacija cijena građevinskog materijala ušla u mirniju fazu, ali bez stvarnog rasterećenja za sektor. Iako su mjesečne i godišnje stope rasta znatno niže nego u razdoblju energetske krize, razina cijena ostaje trajno povišena. U odnosu na 2021. godinu proizvođačke cijene danas su gotovo trećinu više, što potvrđuje da povratka na uvjete prije krize nema. Tržište je stabilnije i predvidljivije, ali stabilnost se postiže uz visoke ulazne troškove. Građevinska industrija tako ulazi u razdoblje u kojem cijene više ne eksplodiraju, ali uporno i dugoročno ostaju visoke.
Cijene građevnog materijala ne prestaju rasti | foto: Pexels, Canva
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proizvođačkim cijenama građevnog materijala za prosinac 2025. potvrđuju da se tržište smirilo nakon višegodišnjih poremećaja, ali i da se sektor trajno preselio u zonu viših troškova. Iako su mjesečne i godišnje stope rasta danas znatno niže nego u razdoblju energetske krize, razina cijena ostaje ključni problem za investitore i izvođače.
Građevinski materijal više nije volatilna kategorija, ali je postao strukturno skuplji. Upravo ta kombinacija stabilnosti i visokih cijena oblikuje novu realnost domaćeg građevinskog tržišta. Podaci za kraj 2025. godine stoga su važni ne samo kao statistika, već i kao signal dugoročnih trendova. Oni pokazuju da je faza šoka završila, ali da rasterećenje sektora nije na vidiku.
Visoka cjenovna osnovica skrivena
U prosincu 2025. proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu porasle su za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnji rast iznosio 3,4 posto. Takve brojke na prvi pogled sugeriraju normalizaciju tržišta i povratak u okvire koji su bili uobičajeni prije velikih poremećaja.
Međutim, ti postoci ne odražavaju stvarni teret koji cijene danas predstavljaju za sektor. Rast se odvija s razine koja je već znatno viša nego u razdoblju prije 2021. godine. Umjeren tempo ne znači i povoljne uvjete poslovanja, već samo odsustvo novih šokova. Građevinski sektor tako ulazi u fazu u kojoj se stabilnost plaća trajno višim ulaznim troškovima.
Drugačija struktura troškova
Prema analitičkoj interpretaciji temeljenoj na indeksima proizvođačkih cijena, usporedba s prosjekom 2021. godine jasno pokazuje razmjere promjena koje su se dogodile u posljednje četiri godine. Proizvođačke cijene građevnog materijala u prosincu 2025. bile su više za 28,1 posto, što potvrđuje da se tržište nije vratilo na razine prije krize. Taj rast nije bio privremen poremećaj, već dubinska promjena u načinu formiranja cijena.
Iako su se globalni opskrbni lanci stabilizirali, a tržišta sirovina djelomično smirila, ukupni troškovi proizvodnje ostali su povišeni. Rast cijena rada, energije i logistike trajno je ugrađen u cijenu građevnog materijala. Zbog toga današnji sporiji rast više nalikuje održavanju nove ravnoteže nego stvarnom oporavku.
DZS statistika | foto: screen shot DZS
Postojan pritisak na cijene
Kretanje mjesečnih indeksa tijekom 2025. godine pokazuje da je tržište ušlo u razdoblje relativne predvidljivosti. Većina mjesečnih promjena bila je blaga, bez naglih skokova ili padova koji bi upućivali na nestabilnost. Takva dinamika olakšava planiranje i ugovaranje projekata, ali ne donosi smanjenje troškova.
Godišnje stope rasta tijekom godine uglavnom su se kretale između tri i pet posto, što ukazuje na kontinuiranu inflaciju u segmentu građevnog materijala. Iako su te stope znatno niže nego u prethodnim godinama, njihov učinak je dugoročan. Građevinska industrija tako se suočava s realnošću u kojoj cijene ne eksplodiraju, ali se uporno povećavaju.
Povijesni podaci bez naznaka korekcije
Dugoročni niz godišnjih indeksa pokazuje da je građevinski sektor i ranije prolazio kroz razdoblja snažnih poskupljenja. Međutim, u većini takvih ciklusa nakon rasta uslijedila je stagnacija ili čak pad cijena. Aktualno razdoblje razlikuje se upravo po izostanku takve korekcije.
Nakon snažnog rasta cijene su se stabilizirale, ali na znatno višoj razini nego prije. To sugerira da su temeljni ulazni troškovi trajno promijenjeni. Građevinski materijal danas u sebi nosi cijenu energije, rada i regulatornih zahtjeva koji više ne dopuštaju povratak na stare razine.
građevinski materijal| foto: Freepik
Nova realnost za investitore i izvođače
Za sudionike na tržištu ovi podaci znače da strategije temeljene na čekanju pojeftinjenja gube smisao. Tržište ne pokazuje znakove povratka na razine iz razdoblja prije pandemije, čak ni u uvjetima sporijeg rasta. Investitori su prisiljeni realnije sagledavati ukupne troškove projekata, dok izvođači sve više pažnje posvećuju upravljanju rizicima.
Poseban pritisak osjeća se u javnim investicijama, gdje su procijenjene vrijednosti projekata često ispod stvarnih tržišnih cijena. Privatni sektor pak sve pažljivije balansira između troškova gradnje i kupovne moći tržišta. Stabilnost cijena u takvom okruženju ne znači i stabilnost poslovanja.
Skupi mir
Podaci za prosinac 2025. potvrđuju da je građevinski sektor ušao u razdoblje koje se može opisati kao ‘skupi mir’. Veliki poremećaji su iza nas, ali visoke cijene ostaju trajna činjenica. Umjeren rast postao je nova normalnost, a ne prolazna faza. To znači da se svi sudionici u lancu moraju prilagoditi dugoročno povišenim troškovima.
Građevinsko tržište danas je stabilnije nego prije nekoliko godina, ali ta stabilnost dolazi uz visoku cijenu. Upravo u toj tihoj, ali postojanoj inflaciji krije se ključni izazov sektora u godinama koje slijede.
