Cijene stanova u Hrvatskoj posljednjih 20 godina doživjele su dramatične promjene. Dok se, primjerice, 2006. godine kvadrat stana u većim gradovima mogao kupiti za oko tisuću eura, danas iste lokacije bilježe cijene i do tri puta više. Rezultati naše ankete pokazuju da više ne postoji jedinstvena priča o kupnji stana na koji su mogle računati starije generacije. Kao i da su iskustva pri kupovini nekretnine iznimno raznolika i nepredvidiva.

stambena zgrada | foto: ilustracija / Freepik
Na pragu novog milenija kvadrat stana u većini hrvatskih gradova mogao se kupiti za oko tisuću eura, čak i u Zagrebu ta se cijena smatrala realnom za dio tržišta. Danas, međutim, iste te lokacije bilježe cijene koje se približavaju ili već prelaze 3.000 eura po kvadratu.
Upravo ta razlika, vidljiva kroz osobna iskustva vlasnika stanova, najbolje pokazuje koliko se tržište nekretnina promijenilo u jako kratkom roku. Netko je stan kupio u vrijeme kada su krediti bili povoljniji, ponuda veća, a cijene stabilnije. Drugi su, samo nekoliko godina kasnije, u kupnju ušli suočeni s rastom troškova gradnje, manjkom raspoloživih stanova i snažnom potražnjom u velikim gradovima. Iako su ti stanovi kupljeni u različitim razdobljima, svi zajedno danas čine presjek jedne generacije tržišnih promjena.
Zanimljiv ishod
Postavili smo pitanje ‘Koliko je koštao kvadrat vašeg stana?, a mogući odgovori bili su: do 1.000 eura, od 1.000 do 1.500 eura, od 1.500 do 2.000 eura, od 2.000 do 3.000 eura i više od 3.000 eura. Svoje ste odgovore dali unutar dva tjedna, a tijek glasanja smo pratili od prve minute do zatvaranja i zaključili nešto jako zanimljivo.
Rezultat je cijelo vrijeme glasanja, pa i na samom kraju, bio jako neizvjestan. Podjednak broj naših čitatelja odlučio se za po jedan od odgovora, odnosno svaki od odgovora je dobio približno 20 posto glasova!

anketa rezultati | foto: baustela.hr
Tržište se fragmentiralo i diferenciralo
Zaključak koji se nameće jest da hrvatsko tržište nekretnina posljednjih godina nije samo linearno raslo već se fragmentiralo i diferenciralo. Na jednoj strani nalaze se oni koji su stan kupili u razdoblju nižih cijena i danas uživaju u kapitalizaciji te investicije. S druge strane, tu su kupci koji su se uključili u tržište u razdoblju visokih cijena, suočeni s manjkom dostupnih nekretnina i velikom potražnjom, što dodatno povećava stres i financijski pritisak. Uz napomenu kako su se promjene cijene dogodile u neočekivano kratkom roku.
Jednostavno rečeno, ono što je prije desetak godina bilo smatrano skupim, danas mnogi vide kao relativno pristupačno. Što jasno ilustrira drastičnu dinamiku rasta cijena i promjenu percepcije vrijednosti nekretnina.
Nije isto za sve
Također, podjednak raspored glasova sugerira da tržište nikada nije ‘isto za sve’. Lokalne razlike, vrijeme kupnje i financijske okolnosti svake osobe igraju ključnu ulogu u iskustvu posjedovanja stana.
No, sve ovo potvrđuje osnovnu istinu: tržište nekretnina u Hrvatskoj posljednjih godina postalo je kompleksno, fragmentirano i nepredvidivo, a iskustva kupaca podjednako raznolika kao i same cijene kvadrata po gradovima i lokacijama.