BiH gradi mrežu od čak 300 km brzih cesta, trasa ide do hrvatske granice

Bosna i Hercegovina pokreće jedan od najambicioznijih infrastrukturnih pothvata u posljednjih nekoliko desetljeća. Na gradilištima širom Federacije BiH gradit će se ukupno 300 kilometara novih brzih cesta, što predstavlja ogroman izazov za građevinsku operativu. Projekt uključuje zahtjevne građevinske radove, od izgradnje mostova, vijadukata i nadvožnjaka do složene pripreme terena. Očekuje se angažman brojnih građevinskih tvrtki, te stotine inženjera i radnika, što ga čini jednim od najvećih građevinskih pothvata u zemlji. No, kažu, isplati se. Brze ceste ne samo da će olakšati promet, već bi trebale potaknuti investicije i gospodarski rast u kantonima koji dugo čekaju modernu infrastrukturu.

Bosna i Hercegovina se priprema za jednu od najambicioznijih faza razvoja svoje cestovne infrastrukture u posljednjim desetljećima. Riječ je o planu izgradnje gotovo 300 kilometara brzih cesta kroz Federaciju BiH.

To je strateški projekt koji za cilj ima rasterećenje postojećih magistralnih cesta, povećanje sigurnosti u prometu te poticanje gospodarskog razvoja diljem entiteta. Planovima vlasti žele povezati urbane centre koji nisu uključeni u paneuropske prometne koridore, ali imaju značajan gospodarski potencijal. Već je počelo.

Obuhvat razvojnog plana

Prema najnovijim izvješćima o cestovnoj strategiji iz Federacije BiH, planirana mreža brzih cesta obuhvaća više prometnih pravaca raspoređenih na području četiri do pet kantona. Među najvažnijim projektima su dionice poput pravca Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom, Mostar – Široki Brijeg – granica s RH, kao i pravci Lašva – Travnik – Jajce i Prača – Goražde.

Ukupno planirani prometni pravci dosežu oko 300 km novih brzih cesta, čime bi se znatno poboljšale veze između urbanih i ruralnih područja. Uz očekivano smanjenje zagušenja na postojećim magistralnim cestama.

Radovi su već započeli u nekoliko jedinica lokalne samouprave. Primjerice, u Bosansko‑podrinjskom kantonu započeta je izgradnja brze ceste Prača – Goražde, dok je u Središnjoj Bosni završena prva od pet sekcija brze ceste Lašva – Nević Polje. U zapadnoj Hercegovini potpisani su pak ugovori za izgradnju početnih dionica koje će povezati Mostar, Široki Brijeg i Grude. Tome se pridružuju pripremni radovi na eksproprijaciji zemljišta u Unsko‑sanskom kantonu za trasu Bihać – Cazin – Velika Kladuša, izvještava vrisak.info.

Financiranje i strateški kontekst

Izgradnja mreže brzih cesta u Bosni i Hercegovini financira se kroz kombinaciju federalnih sredstava, kreditnih linija i potpora međunarodnih institucija, poput Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje podržavaju i druge velike cestovne projekte u zemlji.

Ovdje valja reći ako je Federacija BiH kroz proračunske programe osigurala značajna sredstva za kapitalne transfere namijenjene izgradnji autocesta i brzih cesta. Naime, na godišnjoj razini, u ovaj se sektor godišnje planirana ulaganja koja se broje u deseci milijuna maraka za projektiranje, eksproprijaciju, izvođenje radova i nadzor nad izgradnjom.

Važno je naglasiti da je ova nova mreža brzih cesta zamišljena kao komplementarna uz velike međunarodne projekte. Prvenstveno to je Koridor Vc, odnosno autocesta koja spaja sjever i jug BiH te povezuje zemlju s europskim prometnim tokovima čija je izgradnja dugoročno strateško opredjeljenje vlasti BiH.

Izazovi i očekivanja

Iako planovi za izgradnju skoro 300 kilometara brzih cesta predstavljaju važan infrastrukturni iskorak, realizacija ovakvih projekata suočava se s nizom izazova. Geografski uvjeti, kompleksna priprema projektne dokumentacije, osiguranje financijskih sredstava i koordinacija među različitim razinama vlasti samo su neki od faktora koji utječu na dinamiku izgradnje.

Međutim, ako se planovi realiziraju prema predviđenom rasporedu, ova mreža prometnica mogla bi u narednim godinama značajno poboljšati prometnu povezanost i potaknuti gospodarski razvoj regija koje dugo čekaju modernu cestovnu infrastrukturu.