Kraljevstvo za zidara, tesara i armirača! Bauštelci u vrhu deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj
Građevinski sektor u Hrvatskoj i dalje se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, a preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu potvrđuju da se taj trend ne smanjuje. Najizraženiji deficit bilježi se u klasičnim zanatskim građevinskim zanimanjima, koja su ključna za izvođenje osnovnih i završnih građevinskih radova. Tako su zidari, tesari i armirači i dalje su među vrućim zanimanjima za koje se na svakom gradilištu traži bauštelac više, a njihova potražnja prisutna je kontinuirano tijekom cijele godine.
šalovanje zida | foto: bauštela.hr
Svake godine na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima. Na temelju analiza izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku koje uključuju podatke o deficitarnim zanimanjima u Hrvatskoj.
Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2026. godinu upravo su objavljene, a rezultati, barem kada je u pitanju građevinski sektor nisu blistavi. Bauštelaca kronično nedostaje, posebno kada su u pitanju klasični zanatski majstori.
HZZ stoga ponovno naglašava potrebu povećanja upisnih kvota i jačeg stipendijskog poticanja obrazovanja u građevinskim zanimanjima. Poseban naglasak stavljen je na strukovna, trogodišnja i četverogodišnja zanimanja koja čine okosnicu operativnog dijela gradilišta.
Naime, analize tržišta rada pokazuju da se bez sustavne obrazovne politike deficit neće moći nadoknaditi ni u srednjem roku. Građevina se tako potvrđuje kao jedan od sektora s najvećim strukturnim manjkom radne snage u gotovo svim dijelovima zemlje.
Zanatska zanimanja najtraženija
Najizraženiji deficit bilježi se u klasičnim zanatskim građevinskim zanimanjima, koja su ključna za izvođenje osnovnih i završnih građevinskih radova. Zidari, tesari i armirači i dalje su među najoželjnijim profilima, a njihova potražnja prisutna je gotovo kontinuirano tijekom cijele godine.
Uz njih, značajan manjak bilježi se i kod fasadera, keramičara, soboslikara (ličilaca) te radnika za suhu gradnju. Riječ je o zanimanjima koja zahtijevaju praktične vještine, ali su godinama bila u sjeni popularnijih obrazovnih smjerova.
Poslodavci u građevini sve češće upozoravaju da nedostatak tih profila izravno usporava realizaciju projekata. HZZ zato preporučuje povećanje upisa u ove programe, ali i dodatno poticanje učenika kroz stipendije i lokalne potpore. Bez jačanja interesa mladih za zanatska zanimanja, građevinski sektor riskira daljnje produbljivanje problema s radnom snagom.
totalna rekonstrukcija keramika | foto: baustela.hr
Deficit po županijama
Analiza preporuka po županijama pokazuje da je nedostatak građevinske radne snage gotovo univerzalan problem na razini cijele Hrvatske, iako se pojedini profili razlikuju ovisno o regionalnim specifičnostima. U većini županija najizraženiji je manjak zidara, tesara i armirača, što ukazuje na sustavni deficit temeljnih zanatskih zanimanja bez kojih nije moguće pokrenuti ni završiti građevinske projekte.
U većim urbanim sredinama i gospodarski snažnijim regijama dodatno se ističe potreba za fasaderima, keramičarima i soboslikarima, osobito zbog velikog broja novogradnji i projekata energetske obnove. Turističke županije suočavaju se pak s pojačanom potražnjom za radnicima završnih građevinskih radova, što je izravno povezano s investicijama u smještajne kapacitete i obnovu postojećih objekata.
Kontinentalne županije, osobito one uključene u infrastrukturne projekte, bilježe snažan deficit instalaterskih zanimanja. Prije svega vodoinstalatera i instalatera sustava grijanja i hlađenja.
Traže se instalateri
Osim klasičnih građevinskih zanata koje smo već spomenuli, preporuke za 2026. godinu posebno ističu i deficit instalaterskih zanimanja povezanih s modernim sustavima gradnje. Vodoinstalateri te instalateri grijanja, hlađenja i klimatizacije sve su traženiji zbog rasta energetske obnove, ugradnje dizalica topline i složenijih tehničkih sustava u zgradarstvu.
Ova zanimanja nalaze se na sjecištu građevine i tehničkih struka, što dodatno povećava njihovu vrijednost na tržištu rada. Stoga se u praksi često događa da se završni radovi odgađaju upravo zbog nedostatka kvalificiranih instalatera.
U ovom kontekstu HZZ u preporukama naglašava potrebu jačanja obrazovnih programa koji prate suvremene tehnologije u gradnji. Time se želi osigurati ne samo dovoljan broj radnika, već i njihova stručna osposobljenost za nove standarde gradnje. Instalaterska zanimanja tako postaju jedan od ključnih segmenata budućeg razvoja građevinskog sektora.
totalna rekonstrukcija, podno grijanje | foto: baustela.hr
Dugoročni izazov obrazovne politike
Preporuke za 2026. godinu jasno pokazuju da problem nedostatka građevinskih radnika nije privremen, već strukturni. Gotovo sva lokalna tržišta rada bilježe slične obrasce – manjak kvalificiranih radnika u građevini, uz istovremeni višak kadrova u nekim drugim sektorima. HZZ zato građevinu prepoznaje kao jedno od prioritetnih područja za usmjeravanje obrazovne i stipendijske politike.
Posebno se naglašava važnost suradnje obrazovnih institucija, lokalne samouprave i poslodavaca. Bez takvog pristupa, povećanje upisa neće automatski rezultirati kvalitetnom radnom snagom. Dugoročno, stabilnost građevinskog sektora ovisit će o sposobnosti sustava da mladima ponudi jasnu perspektivu zapošljavanja i profesionalnog razvoja. Građevinska zanimanja tako ostaju jedan od ključnih testova učinkovitosti obrazovne politike u Hrvatskoj.
