Priključak na javnu ‘vodu’ i staklenički plinovi: Kontroverzne farme od 600 milijuna eura odrazit će se na okoliš
Samo jedna županija u Hrvatskoj trebala bi postati domom čak 18 farmi pilića, klaonica te pogona prerade peradi, a sve ‘nosi’ jedna firma – Premium Chicken Company. Projekt je ukupno težak više od 600 milijuna eura, a u nekoliko gradova i općina u Sisačko-moslavačku dovest će po jednu ili više farmi i pogona. Predviđene su u Sisku, Lekeniku, Općini Sunji, Velikoj Ludini, … ali stanovništvo nije sretno. Boje se utjecaja na okoliš, a buni se čak i dio lokalne vlasti, dok investitor tvrdi da razloga za brigu – nema.
Farma pilića, ilustracija | foto: AI generated (Chat GPT)/screenshot Studija utjecaja na okoliš (MZOZT)
Nakon najave izgradnje 18 farmi pilića i klaonica u Sisačko-moslavačkoj županiji, stanovništvo je pokazalo da se protive provedbi tih projekata. Podsjetimo, ispred Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u siječnju ove godine održan je prosvjed na kojem su predstavnici četiriju građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije, zajedno sa Zelenom akcijom, tražili odbacivanje planova izgradnji.
Upozorili su na negativne posljedice za županiju i okoliš, koje bi županiju pretvorili u prostor intenzivne industrijske proizvodnje. Kako se Ministarstvo i dalje bavi određenim postupcima, iz Studije utjecaja na okoliš koja se odnosi na četiri nove farme samo u Općini Sunji, pročitali smo što se iz tog dokumenta o ovom dijelu projekta može doznati.
Čak 18 novih farmi, klaonica i pogona za preradu
Dana 16. siječnja 2026. godine, prosvjedovalo se ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša. Povod – plan za otvaranje čak 18 farmi pilića, klaonica i pogona u kojima bi se prerađivala piletina. Svih 18 na području Sisačko-moslavačke županije. Protiv tih projekata pobunilo se stanovništvo, a posebno aktivisti na području županije, izrazivši nezadovoljstvo pred zgradom ministarstva koje za provedbu projekata daje ‘zeleno svjetlo’.
Jer, kako znamo, Studija utjecaja na okoliš temeljni je dokument u postupku procjene utjecaja određenog zahvata pa tako i ovakvih pogona – na okoliš, te ona utvrđuje, opisuje i ocjenjuje moguće utjecaje zahvata na vodu, zrak, more, klimu i krajobraz. Svrha je upravo da osigura da do negativnih utjecaja ne dođe ili da budu minimizirani, a Ministarstvo kao nadležno tijelo vodi ovakav postupak.
U slučaju novih pogona i farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji, nekoliko projekata koje financira kapital iz Ukrajine, preko tvrtke Premium Chicken Company već je prošlo takve procedure, dok su za druge one u tijeku, pisao je index.hr. Tako je još u listopadu objavljena Studija utjecaja na okoliš za četiri farme za tov pilića u Općini Sunji, a sad smo prošli njen sadržaj koji opisuje kakav bi utjecaj taj dio mega projekta trebao imati na okoliš.
Detaljnije o lokaciji 4 farme
Prije svega, u tom dokumentu je opisano da se lokacija planiranog zahvata nalazi u središnjem dijelu sliva manjih potoka, lijevih pritoka rijeke Sunje, na vodnom tijelu podzemne vode CSGI-28 Lekenik-Lužani. Pojašnjeno je da potoci u ovom predjelu imaju kišno-snježni vodni režim, s povećanim protocima u proljeće i jesen te nižima ljeti i zimi, uz varijacije vodostaja ovisno o oborinama i topljenju snijega. Dodatno je istaknuto da je odabrana lokacija izvan zaštićenih područja prirode, te da se najbliže zaštićeno područje, Značajni krajobraz Sunjsko polje, nalazi oko 35 metara sjeveroistočno.
Na širem području obuhvata, dalje piše, evidentirani su stanišni tipovi mezofilnih livada košanica, nitrofilnih pašnjaka i livada, mezofilnih živica i šikara te zapuštenih i kultiviranih površina, a terenskim obilaskom utvrđene su i poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena. Farme bi se pak gradile na tlu tipa pseudoglej obronačni, hidromorfno, povremeno zasićenom vodom, a obuhvat zahvata ne nalazi se na području poljoprivrednog zemljišta. Sve to opisano je u dijelu koji se odnosi na prirodni okoliš u kojemu bi se trebalo graditi.
Četiri sustava, skoro 16 milijuna pilića godišnje
Ondje je, naime, planirana izvedba sustava od četiri farme za tov pilića na području Općine Sunje, pri čemu bi svaka zasebna farma trebala predstavljati funkcionalnu cjelinu s istim tipom objekata i infrastrukture.
Svaka pojedina bi imala – 12 peradarnika, što bi bilo ukupno 48 peradarnika na lokaciji. Kapacitet jednog peradarnika iznosi 50.400 pilića, dakle 604.800 pilića po farmi po proizvodnom ciklusu, dok ukupni kapacitet svih četiriju farmi u jednom ciklusu iznosi 2.419.200 pilića. Predviđeno je 6,5 ciklusa godišnje, što bi ukupno bilo oko 15,7 milijuna pilića godišnje za cijelu lokaciju, isto je navedeno u Studiji utjecaja na okoliš.
Uz peradarnike, svaka farma uključuje niz pratećih i pomoćnih građevina nužnih za funkcioniranje: 12 silosa, jedan sanitarni propusnik s dezinfekcijskim barijerama, trafostanicu, pomoćni dizel generator, spremnik vode i pumpnu stanicu. Predviđen je i retencijski bazen, vodonepropusna sabirna jama za sanitarne otpadne vode, šest sabirnih jama za industrijske otpadne vode od pranja peradarnika, sabirna jama za otpadne vode iz dezinfekcijskih barijera te dva separatora naftnih derivata. U sklopu svake farme planirane su i parkirališne i manipulativne površine, prostor za privremeno čuvanje uginule peradi te prostor za privremeno skladištenje otpada, a sve to dijelovi su sustava koji bi trebao osigurati da nema ili da se minimizira negativan utjecaj za okoliš.
Pranje, uginuli pilići i emisije stakleničkih plinova
U pogledu utjecaja na okoliš, na lokaciji nastaju sanitarne i industrijske otpadne vode (od pranja peradarnika i dezinfekcijskih barijera), kao i oborinske vode s krovova te s manipulativnih i parkirališnih površina. Oborinske vode se prikupljaju, pročišćavaju na separatorima i usmjeravaju u retencije radi privremenog zadržavanja i kontroliranog otjecanja.
Godišnje se procjenjuje nastanak oko 7.192 tona krutog stajskog gnoja po farmi (28.768 tona na lokaciji), 165,9 tona uginulih pilića po farmi te manjih količina neopasnog otpada. Uginule životinje privremeno se skladište na nepropusnoj betonskoj podlozi u spremnicima te se redovito odvoze na daljnji tretman, navedeno je u dijelu koji se čini posebno važnim za utjecaj na okoliš. Emisije stakleničkih plinova procjenjuju se na oko 2.591–3.230 tone CO₂ ekvivalenta godišnje po farmi, a sve ovo relevantno je u Studiji.
Farma peradi, ilustracija | foto: Pexels
Trošenje energenata
Naravno, na farmi će se trošiti i energenti, i voda. Stoga u Studiji stoji da će farma će se priključiti na sustav javne vodoopskrbe. Trošit će se i voda, a prosječna godišnja potrošnja vode po farmi prema Studiji se procjenjuje na oko 59.358 kubika, odnosno oko 163 kubika dnevno, dok vršna dnevna potreba može doseći 250 kubna metra po farmi. Voda će se koristiti za sanitarne potrebe, čišćenje farme, napajanje pilića te za pad-cooling sustav.
Što se tiče energenata, planirana je i godišnja potrošnja po farmi od 810.000 kilograma ukapljenog naftnog plina ili približno 1.010.000 m³ prirodnog plina te 2.402.400 kilovata sata električne energije. Za hranidbu je potrebno oko 1.968 tona hrane po ciklusu po farmi (oko 12.829 tona godišnje), koja se doprema kamionima i pneumatski istovaruje u spremnike uz peradarnike. Stelja se sastoji od slame i/ili suncokretove ljuske, usitnjene i raspoređene u sloju debljine 5–7 centimetara po cijeloj površini peradarnika.
Druge lokacije u Sisačko-moslavačkoj
Studija utjecaja na okoliš sličnog je sadržaja, ali zasigurno različitih omjera otpada, i emisija u usporedbi s ove četiri farme u samo jednoj županiji, za druge projekte farmi i klaonica koje su planirane, a zna se da će jedna klaonica biti u Sisku, dok se postrojenje za preradu peradi planira u Velikoj Ludini, farme u Sunji kako smo već spomenuli, ali i u Velikoj Ludini, pa tvornica stočne hrane u Lekeniku – i tako dalje.
No, dok su stanovnici županije uznemireni i protive se, u značajnom broju, provedbi projekta ukupno vrijednog 608 milijuna eura, nositelja Premium Chicken Company – između ostalog jer se upravo boje negativnog utjecaja za okoliš – na tribini organiziranoj na ovu temu investitor odbacuje tezu o negativnom učinku.
Kakav će biti utjecaj na okoliš?
S jedne strane, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je izrazila rezervu prema projektu i podijelila zabrinutost građana te je upozorila na moguće negativne ekološke utjecaje. Gradonačelnik Siska, Domagoj Orlić, u raspravi je istaknuo da u Sisku neće podržati projekte suprotne prostornim planovima, dodavši da nova farma u Sisku to nije, prenosi hrt.hr.
Predstavnica Premium Chicken Companyja, Suzana Udoić Vuetić rekla je da se o projektu čulo i čuje ‘jako puno malicioznih izjava i iznošenja netočnih tvrdnji’. Građanima je poručila da projekt nije ekološka bomba jer se projektira u skladu sa strogim ekološkim standardima, a zasad nema naznaka da bi projekt mogao stati, ili investitori ustuknuti, makar na jednoj od lokacija. A to čak nije ni jedini takav projekt koji se planira. Naime, farmu za tov pilića trebala bi dobiti i Apatija u Ludbregu.
Još jedna farma – sjevernije
Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kako piše u tom dokumentu, doneseno je u postupku prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za projekt ‘Građevina za intenzivan uzgoj pilića – farma Apatija’ u Ludbregu, u Varaždinskoj županiji, na zahtjev nositelja, Perutnine Ptuj – Pipo. Dalje piše da je postupak proveden temeljem Zakona o zaštiti prirode, prije eventualnog pokretanja postupka procjene utjecaja na okoliš, jer je riječ o zahvatu koji može imati utjecaj na sastavnice okoliša i prirodu.
Sukladno članku 30. stavku 4. Zakona, rješenje se izdaje kada nadležno tijelo utvrdi da se mogu isključiti značajni negativni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, a u ovom slučaju, Ministarstvo ga donosi 9. veljače ove godine. Rješenjem je utvrđeno da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu te da nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti, a izdano je s rokom važenja od četiri godine, u skladu s člankom 43. Zakona, za ovaj projekt.
