Raspisan mega konzultantski natječaj za nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, novi model previđa podjelu rizika
HŽ Infrastruktura pokrenula je prvi natječaj u Hrvatskoj temeljen na Alliance modelu, i to za pripremu izgradnje nizinske pruge Zagreb – Rijeka. Riječ je o konzultantskom natječaju vrijednom 1,5 milijuna eura koji će definirati način ugovaranja jednog od najvećih željezničkih projekata u državi. Novi model podrazumijeva partnerski odnos investitora i izvođača, uz podjelu rizika i potpunu transparentnost troškova. Time Hrvatska ulazi u društvo zemalja koje velike infrastrukturne projekte realiziraju kroz integrirani projektni pristup. Ako se model pokaže uspješnim, mogao bi postati standard za buduće kapitalne investicije u prometnoj infrastrukturi.
Nizinska pruga | Foto: Canva ilustracija, Grad Karlovac, MZOZT
HŽ Infrastruktura pokrenula je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći u pripremi i provedbi IPP/Alliance ugovora za projektiranje i izgradnju nizinske pruge na relaciji Zagreb – Rijeka. Riječ je o dionicama Karlovac – Skradnik te Skradnik – Krasica – Tijani, koje čine ključni dio buduće moderne željezničke veze između kontinentalne Hrvatske i sjevernog Jadrana.đ
Natječaj se ne odnosi na izvođenje radova, već na konzultantske usluge koje će obuhvatiti pripremu modela ugovaranja, izradu nacrta ugovora te savjetovanje tijekom provedbe projekta. Rok za dostavu ponuda je 31. ožujka 2026., a procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura.
Iz HŽ Infrastrukture ističu kako ovim postupkom započinje uvođenje novog modela ugovaranja velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, koji bi mogao značajno promijeniti način realizacije kapitalnih prometnih investicija.
Alliance model
IPP, odnosno Alliance ugovor, predstavlja suvremeni model realizacije velikih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerskom odnosu naručitelja i izvođača. Za razliku od tradicionalnih modela ugovaranja, u kojima se većina rizika prenosi na izvođača, ovdje svi ključni sudionici djeluju kao jedinstveni integrirani tim.
Takav pristup podrazumijeva zajedničko upravljanje rizicima, otvorenu financijsku transparentnost te donošenje ključnih odluka konsenzusom. Posebnost modela je i takozvani open-book princip, odnosno potpuno transparentno prikazivanje troškova tijekom provedbe projekta.
Sporovi se rješavaju unutar projektnog okvira, bez sudskih postupaka, osim u iznimnim situacijama, čime se smanjuju kašnjenja i troškovi. Fokus nije na pojedinačnim interesima uključenih strana, nego na pronalasku optimalnog rješenja za projekt u cjelini.
– Ovakav model već je dokazao učinkovitost na velikim projektima u državama poput Estonije, Finske, Ujedinjenog Kraljevstva i Novog Zelanda, osobito kod projekata visoke tehničke složenosti. Nizinska pruga bit će prva njegova primjena u hrvatskom infrastrukturnom sustavu, što ovaj projekt čini važnim presedanom za buduće investicije. Uspjeh ovog modela mogao bi otvoriti vrata širem korištenju partnerskih modela gradnje i u drugim sektorima, kažu iz HŽ-a.
Do 160 km/h
Nizinska pruga dio je triju važnih transeuropskih prometnih koridora koji povezuju riječku luku sa srednjom Europom, čime dodatno naglašava njezin geostrateški značaj. Planirana dvokolosiječna i elektrificirana pruga projektirana je za brzine do 160 km/h, a predviđena je izgradnja pet novih kolodvora i jednog stajališta.
Zbog zahtjevnog terena predviđena je i izgradnja čak 17 vijadukata i 14 tunela, što projekt svrstava među tehnički najkompleksnije u zemlji. Njegovom realizacijom značajno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa, uključujući mogućnost prometovanja vlakova duljine 750 metara.
Iz HŽ-a dodaju i kako projekt otvara prostor za daljnji razvoj lučkog sustava na sjevernom Jadranu, posebno za Luka Rijeka i potencijalno širenje kapaciteta na otok Krk.
Nizinska pruga | Foto: Canva ilustracija, Grad Karlovac, MZOZT
Tri milijarde eura
Dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutno su u fazi izrade idejnih projekata i ishođenja lokacijskih dozvola, koje se planiraju pribaviti do kraja 2026. godine. Njihovom izgradnjom ukupna duljina pruge između Zagreba i Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, što je 56 kilometara manje od postojeće trase.
Procijenjena vrijednost cijelog projekta iznosi oko tri milijarde eura, dok će konačni troškovi i rokovi biti definirani nakon izrade projektne dokumentacije i tržišnih analiza. Treba reći i da je projekt već prošao važnu fazu zaštite okoliša, jer je 2025. izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata od strane Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
