Budućnost države postaje zelenija: Hrvatski energetski sustav više neće ovisiti o ugljenu
Republika Hrvatska nova je članica Saveza za proizvodnju energije bez ugljena. Velik je to korak ka zelenoj budućnosti prema kojoj Hrvatska ide ukorak sa zemljama čija budućnost energetskog sustava neće ovisiti o ugljenu.
Proizvodnja energije bez ugljena, ilustracija | foto: Unsplash
Jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj nalazi se u Plominskom zaljevu, ima ukupnu snagu 210 Megavata i služi za uravnoteženje sustava opskrbe električnom energijom.
Republika Hrvatska priključila se međunarodnom Savezu za proizvodnju energije bez ugljena, Powering Past Coal Alliance, čime se pridružila zemljama čija budućnost energetskog sustava neće ovisiti o ugljenu.
Preostala termoelektrana u Plominskom zaljevu ima dozvolu za rad do 2040. godine, a njena konkurentnost sigurno će se mijenjati zbog Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova kojem trenutno Plomin II predaje više od milijun emisijskih jedinica godišnje. Ukupnim emisijama Republike Hrvatske Plomin doprinosi sa skoro šest posto.
Nova postrojenja obnovljive energije
Komentirajući ulazak Hrvatske u Savez za proizvodnju energije bez ugljena, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglasio je kako će sveukupna gospodarska i društvena tranzicija potaknuti veću potrebu za električnom energijom, stoga moramo dobro planirati kako bi tu tranziciju iznijeli novi obnovljivi kapaciteti.
– Stvaramo uvjete za prestanak korištenja ugljena u proizvodnji električne energije i sa sigurnošću možemo reći da će se to dogoditi prije isteka dozvole za rad Plomina II. Dinamika uključivanja obnovljivih izvora energije ovisit će o razvoju suvremene elektroenergetske infrastrukture primjenom novih tehnologija i posebice razvojem postrojenja za skladištenje energije, navodi Ćorić.
Prema postojećim strateškim dokumentima za ostvarenje nacionalnog cilja Republike Hrvatske od 36,6 posto u udjelu obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji do 2030. godine neophodno je u elektroenergetski sustav priključiti preko 2.500 Megavata novih postrojenja obnovljive energije.
Osim velikih projekata, jednako je važno otvaranje mogućnosti aktivnog uključivanja svih građana i poduzetnika u sustavu distribuirane proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora te će u tom smjeru ići i prilagodbe sustava.
– Zbog svega navedenog, Hrvatska je danas na putu ostvarenja preduvjeta za prestanak korištenja ugljena kao pogonskog goriva i sigurno je da će se to ostvariti u bliskoj budućnosti, navode iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
