Znanstvenici za klimu: Što je dekarbonizacija grijanja i po čemu su Dalmatinci vodeći u EU?

‘Kako dekarbonizirati grijanje’ tema je podcasta ‘Znanstvenici za klimu’ u kojem Andreja Sironić i prof.dr.sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje govore o tome što je karbonizirano grijanje, što je dekarbonizacija, emisiji stakleničkih plinova i što se mora napraviti do 2030. godine.

Kada kažemo da je nešto karbonizirano to znači da u sebi sadrži ugljik od kojeg je napravljeni cijeli živi svijet.

Sve je više razgovora o tome kako pozitivno utjecati na klimu i što se može poduzeti kako bi se usporile klimatske promjene. Jedan od načina je i dekarbonizacija grijanja. O pozitivnim i negativnim aspektima grijanja u podcastu ‘Znanstvenici za klimu’ razgovarali su Andreja Sironić i prof.dr.sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

– Želimo izbaciti fosilni ugljik, a ne svaki ugljik rekao je prof. Neven Duić, te dodaje da se uobičajilo koristiti izraz dekarbonizacija, iako je riječ o defosilizaciji.

Grijanje – kako do dekarbonizacije

Dekarbonizacija je proces kojim se itekako može utjecati na klimatske promjene koje predstavljaju sve veću prijetnju budućnosti Zemlje. Načini grijanja koji se danas koriste u domaćinstvima diljem Hrvatske imaju svoje prednosti i mane, a neki od njih mogli bi biti prikladni za ekološku budućnost.

Tradicionalni načine grijanja, poput grijanja na drva, ili nešto suvremenijeg grijanja na pelete još uvijek su čest odabir u domaćinstvima. Neke od prednosti ovog načina grijanja su, navodi prof. Duić, tradicija, bogatstvo šumama, ali i to što ovaj način grijanja ne predstavlja velike troškove za domaćinstvo. Ipak, postoje i mane, a jedna od njih je velika lokalna emisija čestica, što je razlog zagađenja zraka u Hrvatskoj, a može se spriječiti redovitim održavanjem peći za grijanje.

Dosta rasprostranjeno je i grijanje na plin, koje također ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti ovog načina grijanja, navodi prof. Duić, su niske emisije čestica i trenutno niske cijene grijanja. Ipak, emisije dušičnih oksida uzrokuju smog, a plin je i fosilno gorivo koje dodaje ugljikov dioksid u atmosferu.

Grijanje na toplanu izrazito je zastupljeno u gradu Zagrebu. Riječ je, kako navodi prof. Duić, o načinu grijanja s kojim nema brige, jer riječ je o sustavu koji više-manje funkcionira bez našeg djelovanja. Također, riječ je o ekološkom principu grijanja, jer uglavnom rade na otpadnu toplinu, a mogu raditi i na obnovljive izvore.

– Problem koji se pojavio kod nas je sa zgradama građenima u vrijeme socijalizma, koji zbog toga što imaju vertikalne sustave, teško je ugraditi mjerače topline pa je potrebno ugrađivati razdjelnike, dodaje profesor Duić.

Dalmatinci korak ispred vremena

Dalmacija je jedna od vodećih regija u Europi po održivom grijanju. Riječ je o tipu grijanja koji se često naziva inverter ili klima uređaj.

– Dalmatinci su najnapredniji u Hrvatskoj, oni se već dugo vremena griju i hlade na dizalice topline, objašnjava prof. Duić te dodaje kako je jedna od opcija i zamjena prirodnog plina s obnovljivim plinovima, poput biometana, o čemu razmišlja Gradska plinara Zagreb.

Neke od prednosti grijanja korištenjem dizalica topline su vrlo ugodno niskotemperaturno grijanje, nema lokalnih emisija čestica, a električnu energiju najlakše je dekarbonizirati. Nedostatci su u početku visoka cijena investicije, dok je kasnije cijena zbog efikasnosti niža.

Klimatska neutralnost do 2050. godine

Današnji način grijanja u svijetu je dobrim dijelom baziran na fosilnim gorivima, a to je nešto što ima utjecaj na klimu, objasnio je u podcastu Znanstvenici za klimu profesor Duić. U svom prikazu planova Europske unije do 2050. godine navodi da je plan Europe dekarbonizirati ekonomiju, kako bi se postigla takozvana klimatska neutralnost.

U posljednje vrijeme, navodi prof. Duić, u Europi slabi poljoprivredna proizvodnja, a pošumljavanje raste, pa se dio ugljika ‘pohranjuje’ u njih, što će izbalansirati jedan mali dio stakleničkih plinova koji će se 2050. godine emitirati.

– Mi za ada nismo smislili tehnologije kojima ćemo moć u potpunosti izbjeći emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi, dodaje prof. Duić. Više o dekarbonizaciji grijanja saznajte u podcastu ‘Znanstvenici za klimu’.