Kopanje oko kuće nije uvijek spas: Zidovi se mogu sušiti i bez drenaže!
drenaža, ilustracija | Foto: Pixabay
Drenaža može pomoći temeljima, ali kad je vlaga već u zidovima, rješenje mora djelovati izravno na konstrukciju.
Vlaga u zidovima jedan je od najčešćih, ali i najneugodnijih problema u gradnji. Ne utječe samo na izgled prostora, nego može uzrokovati propadanje materijala, pojavu plijesni, slabiju toplinsku izolaciju i smanjenje vrijednosti nekretnine. Kada se pojavi vlaga, jedno od rješenja koje se često prvo spominje jest drenaža oko kuće. No, važno je znati što drenaža zaista može riješiti, a gdje njezin učinak prestaje.
Stručnjaci iz RenoDryja na ističu kako drenaža može biti korisna u određenim situacijama, posebno kao preventivna zaštita, ali da nije rješenje za vlagu koja je već ušla u zidove.
Što je drenaža kuće?
Drenaža kuće je sustav kojim se voda iz tla odvodi dalje od temelja građevine. U pravilu uključuje iskop rova oko objekta, ugradnju drenažnih cijevi, zatrpavanje šljunkom ili drugim drenažnim materijalom te odvodnju vode dalje od zgrade.
- Cilj takvog sustava je smanjiti količinu vode u tlu uz temelje, a time i smanjiti hidrostatski pritisak na podrumske zidove i temelje. Drugim riječima, drenaža može pomoći da nova voda iz tla teže dolazi do konstrukcije, ističu.
Kada drenaža ima smisla?
Drenaža je najkorisnija kao preventivna mjera, osobito kod novih građevina ili objekata koji još nemaju ozbiljan problem s vlagom. Može smanjiti dotok vode prema temeljima, rasteretiti zidove od pritiska vode iz tla i poslužiti kao dodatna zaštita građevine.
Posebno ima smisla kod objekata koji se nalaze na terenima s visokom razinom podzemnih voda ili ondje gdje je potrebno dodatno zaštititi temelje. Međutim, drenaža je tada dio šire zaštite, a ne univerzalno rješenje za svaki problem s vlagom.
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak
Vojko V snimio 'bauštelski' hit: U pjesmi se bavi hidroizolacijom i pali bitumen
Jedan od najpoznatijih hrvatskih repera, Vojko V, snimio je svoju prvu bauštelsku pjesmu. U njoj repa o vlazi, bitumenu i hidroizolaciji.
09:25 97 d 28.02.2026
Zašto drenaža ne rješava vlagu koja je već u zidovima?
Najvažnije je razumjeti da drenaža ne uklanja vlagu koja se već nalazi u zidovima. Ako je zid već zasićen vlagom i solima, vanjska drenaža može smanjiti dotok nove vode, ali ne može sama osušiti postojeću konstrukciju.
- Vlaga se kroz zidove širi kapilarnim putem, kroz sitne pore u materijalu. Kada jednom uđe u zid, može ostati vezana u strukturi materijala ili uz soli koje dodatno zadržavaju vlagu. Zbog toga je za postojeće probleme s vlagom potrebno rješenje koje djeluje izravno na zid, a ne samo na tlo oko objekta, kažu stručnjaci.
Drenaža uz to može biti vrlo skupa i tehnički zahtjevna. Kod postojećih zgrada često uključuje iskope oko cijelog objekta, uklanjanje terasa, staza ili asfalta, angažman građevinske mehanizacije i naknadno uređenje okoliša. U nekim slučajevima, primjerice kod kuća na međi, kuća u nizu, zaštićenih građevina ili objekata uz koje su već izgrađene druge konstrukcije, drenažu je teško ili gotovo nemoguće izvesti.
Sanacijske žbuke koje pomažu zidu da se suši
Kao rješenje za vlagu u zidovima RenoDry navodi posebne sanacijske, odnosno isušujuće žbuke Aerius FP310 i Aerius FP340. Njihova je uloga djelovati izravno na zid, umjesto da se problem pokušava riješiti samo izvana.
Takve žbuke ne zatvaraju vlagu u konstrukciji, nego omogućuju prirodno isparavanje i postupno sušenje zida. Zbog visoke paropropusnosti vlaga može kontrolirano izlaziti iz zida, dok posebna struktura sustava pomaže u stabilizaciji kapilarnog kretanja vlage.
Uz to, žbuka štiti površinu od štetnog djelovanja soli, koje su jedan od čestih razloga propadanja klasičnih žbuka i premaza. Time se dugoročno stabilizira stanje zida i smanjuje rizik od ponovnog oštećenja površine.
U mnogim slučajevima može se izbjeći skupo kopanje
Prednost ovakvog pristupa je u tome što se problem tretira na samom zidu. U mnogim slučajevima zbog toga nije potrebno izvoditi skupe i invazivne građevinske radove poput iskopa i drenaže oko cijelog objekta.
RenoDry kao primjer navodi i Veneciju, grad izgrađen na vodi, gdje klasična drenaža nije moguća, ali se vlaga kontrolira primjenom mineralnih žbuka koje reguliraju vlagu i omogućuju zidovima da se suše. Na sličnom principu djeluju i sustavi Aerius FP310 i FP340.
Bilo kako bilo, drenaža može biti korisna kada treba smanjiti dotok vode prema temeljima, posebno kod nove gradnje ili kao dodatna zaštita. No, ako je vlaga već prisutna u zidovima, potrebno je rješenje koje djeluje izravno na konstrukciju. U takvim slučajevima sanacijske žbuke mogu biti učinkovitiji, jednostavniji i manje invazivan način dugoročne sanacije vlage.