Analizirali smo koja su najbučnija područja u Splitu: Neki dijelovi grada se ističu

Dnevna i noćna buka jedan je od glavnih remetitelja mira i narušavatelja kvalitete života u velikim gradovima. U Splitu najviše buke proizvode prometnice, željeznice i industrijske zone.

U Splitu najglasniju buku proizvode najveće prometnice s najvećim dopuštenim brzinama vožnje motornih vozila. Buku svakako proizvode industrijske zone i pomorske luke. Također, buku proizvodi i željeznički promet na sjeveru Splita i na istočnoj obali. Najglasnija područja označena su plavom bojom što znači emitiranje buke glasnije od 75 decibela, ljubičastom od 70 do 74, crvenom od 60 do 70 i narančastom od 55 do 59 decibela. Dodatno, sve bučne ulice i industrijske zone su označene identičnim brojkama u tekstu i na karti.

Cestovni promet

Najveću buku, što se tiče cestovnog prometa, proizvodi autocesta A1 (1) do rotora na samom ulasku u Split, a iz rotora izlazi druga najbučnija Ulica Zbora narodne garde (2) koja se pretvara u Ulicu kralja Stjepana Držislava (3). Ova velika prometnica prolazi istočnim dijelom Splita u smjeru sjever-jug. Treća najbučnija ulica u Splitu je Poljička cesta (4) koja prolazi južnim dijelom Splita u smjeru zapad-istok.

Četvrta najbučnija ulica je Solinska (5) koja prolazi uz Sjevernu Luku Split. Posljednja ulica koja emitira buku veću od 75 decibela je Ulica Domovinskog rata (6). Najglasnija je u potezu od križanja s Ulicom Hrvatske Mornarice i Ulice Slobode do križanja s Ulicom Zbora narodne garde.

Treba naglasiti kako je podosta križanja u gradu označeno plavom bojom iako ulice koje se križaju same po sebi nisu toliko bučne. Na kartu su plavom i ljubičastom bojom označene dvije ceste koje spadaju pod Solin i jedna koja spada pod Podstranu.

Na istočnoj strani Splita najbučnija ulica je Put Vrbovnika (7). Druga najbučnija ulica je Perunov put (8) koji se u Srinjinama pretvara u Poljičke kneževine (9). Sreća je što je većina okoline ove prometnice nenaseljena osim dijelova kroz Žrnovnicu i Srinjine. Dosta buke proizvodi i Ulica Hrvatskih velikana – Ulica kralja Petra Krešimira IV. Na karti se ističe i bučna cesta u Podstrani koju ćemo označiti bijelim crtama kako ne bi došlo do zabune sa splitskim prometnicama.

Na splitskom dijelu Čiova kod Slatina, najbučnija prometnica je Bana Jelačića (11) koja se u mjestu Slatine pretvara u Put Porta (12) te u Zvonimirovu obalu (13). Spoj triju ulica se najvećim dijelom proteže uz more sjeverne strane otoka Čiova.

Željeznički promet

Split ima poprilično dobro riješenu kontrolu buke željezničkog prometa jer većina gradske željeznice prolazi kroz tunele i ispod grada. Vlakovi su na površini samo na kolodvorima i pri samom ulasku u grad. Najveću buku proizvodi kolodvor Split Predgrađe na sjevernoj strani grada. Nalazi se u neposrednoj blizini Brodogradilišta Split. Buku proizvodi i Željeznički kolodvor Split u samom centru grada na Istočnoj obali. Željeznički promet stvara buku na sjeveroistočnom ulazu u grad jer tada prometuje na površini zemlje.

Industrijska buka

Najglasniju industrijsku buku u Splitu proizvodi Reciklažno dvorište Karepovac (14) na istočnom dijelu grada. Prema karti, reciklažno dvorište emitira buku veću do 70 decibela. Okolina reciklažnog dvorišta nije pretjerano naseljena. Drugo najbučnije industrijsko područje u Splitu je Brodogradilište Split (15) koje mjestimično emitira buku do 70 decibela, ali većinom do 60.

Buku do 60 decibela emitira i Sjeverna Luka Split (16). Posljednji dio Splita koji prema karti emitira industrijsku buku je Trajektna luka Split (17) s trajektnim pristaništima u blizini splitske Rive. Svakako, buka dolazi od prometa velikih brodova.