Arhistorija: Pregled razvoja arhitekture iz perspekitve četiri top građevinska materijala
Arhitektura je kao jedna od najljepših umjetnosti zaslužila brojne knjige. Jedna od njih je i prekrasno ilustrirana Arhistorija autorice Magdalene Jelenske. Ova pripovijest o arhitekturi na jedan drugačiji način progovara o razvoju arhitektonskih formi i građevnih materijala kroz povijest. Prva četiri poglavlja se fokusiraju na četiri različita materijala: opeku, kamen, staklo i beton. Iz svakog poglavlja izabrali smo po jednu zgradu koja ostavlja najsnažniji dojam. Većina ih spada u novije razdoblje i postoje dan danas, dok jedne više nema, ali je na zanimljiv način povezala arhitekturu i sport. Interesantno, dva od četiri izabrana objekta su dobila Pritzkerovu nagradu, ekvivalent Oscarima u filmskoj industriji, što sigurno daje na važnosti građevine.
Knjiga Arhistorija i ilustracije građevina | Foto: Luka Bumbak
Arhistorija je djelo poljske arhitektice Magdalene Jelenske u koje se možete lako zaljubiti. Ne samo u knjigu, već i u samu arhitekturu, ponajprije zbog izuzetno vjernih ilustracija Agate Dudek i Malgorzate Nowak. Ova pripovijest objavljena je 2018. godine, a na hrvatskom tržišu pojavila se prije četiri godine.
Ono što je vrlo zanimljivo je fokus knjige na građevinskim materijalima pomoću kojih su objekti izgrađeni. Prva četiri poglavlja odnose se na građevne materijale: kamen, opeku, beton i staklo, a onda je fokus na vrstama i dijelovima građevina: kuća, toranj/neboder, most, luk, kupola, centralna građevina te bazilika. Na koncu, dvije stranice posvećene su i spomenutoj Pritzkerovoj nagradi.
– Arhitektura se temelji na tri načela: čvrstoći, svrsi i ljepoti, rekao je Vitruvije još davnih dana prije Krista. Upravo to su prve riječi napisane na početku knjige koja nas vodi u maštovit svijet arhitekture pun zanimljivosti.
Kamen: Muzej Ningbo u Kini
Muzej Ningbo | Foto: Facebook WeArchitects
Riječ je o jednom vrlo zanimljivom kamenom zdanju koje izgleda kao ukošena kutija izgrađena od loše usklađenih materijala, a da je pročelje probušeno malim, slučajno razmještenim prozorima, opisala je autorica u knjizi Arhistorija. Građevina je nastala 2008. godine, a autor muzeja je arhitekt Wang Shu.
Zidovi muzeja izgrađeni su od rabljenog kamenja. U pročelje je ugrađeno i dvadeset raznih vrsta opeke te pločice crvene i sive boje. Zanimljivo je da potječu iz porušenih domova seljaka koji su prije proširenja grada živjeli na tom području. U Shuovoj zamisli, muzej je trebao izgledati kao ‘brdo’ nastalo recikliranjem građevinskog materijala. U zidovima je kao materijal korišten i bambus povezan cementom. Nekoć je to bio tradicionalan način gradnje kuća u tom dijelu Azije, s namjenom obrane od razornih tajfuna.
Muzej sadrži povijesnu zbirku s Ningo područja. Građevina je osvojila Pritzkerovu nagradu, a 2009. i najvažniju kinesku arhitektonsku nagradu.
Opeka: Switch House u Londonu
Switch House u Londonu | Foto: x.com ArchiMaps
Vrijeme nastanka ove estetski zanimljive građevine je između 2010. i 2016. godine. Kao i Ningbo, služi kao muzej, odnosno galerija, dok su njegovi autori Jacques Herzog i Pierre de Meuron, koji su za ovu ‘kuću’ dobili i Pritzkerovu nagradu.
Riječ je o galeriji suvremene umjetnosti na obali rijeke Temze koja je nastala na mjestu nekadašnje londonske elektrane. Zapravo, najpoznatije ime ove građevine je Tate Modern, a nalazi se u sklopu drugih građevina. Uz nju je podignuta i deseterokatnica čiji su zidovi postavljeni pod različitim kutevima, pa je zato poprimila ovaj ‘plešući’ izgled, navodi autorica.
Iako ima armiranobetonsku konstrukciju, izvana je obložena ‘mrežom’ od 336 tisuća opeka. Svjetlo ulazi u unutarnji dio kroz rupe među opekama, a zgrada ima i normalne prozore koji ‘toranj’ presjecaju kao nepravilni horizontalni pojasevi namijenjeni potrebama različitih prostorija. Na krovu se nalazi i terasa s pogledom na London.
Beton: Administrativni kompleks u Cordobi
Administrativni kompleks | Foto: x.com ParametricArchitecture
Ne, nije riječ o Cordobi u Španjolskoj, već o drugom najvećem gradu u Argentini. Riječ je o administrativnom kompleksu koji je nastao 2012. godine iz pera Arhitektonskog ureda GGMPU Arquitectos i Lucija Morinija. Zgrade neobične vanjštine izgledaju kao da su arhitekti rezali pahuljice iz papira. Ovaj suvremeni kompleks nalazi se na rubu povijesnog centra grada i svima upada u oči.
Zgrade su izgrađene od armiranog betona. Jedna od njih podsjeća na veliku skulpturu jer je sastavljena od trokutnih ploha. Sunce, padajući na njezinu površinu ima funkciju kjaroskura, a možemo reći da se igra sjene i svjetla. Prozori se nalaze u otvorima u obliku paralelograma koji su urezani u zidove.
Druga zgrada je jednostavnijeg oblika, iako se i na njoj pojavljuju forme paralelograma. Iza metalne mreže, na dijelu krova, raste trava i cvijeće. Cjelokupni administrativni kompleks nalazi se nad bazenom koji služi kao zrcalo, stoji u knjizi Arhistorija.
Staklo: Kristalna palača u Londonu
Kristalna palača u Londonu i Foto: Youtube screenshot Amor Sciendi
Iako više ne postoji, londonska Kristalna palača imala je važnu funkciju kroz 19. stoljeće u glavnom gradu Engleske. Nastala je davne 1851. godine, služila je kao izložbeni paviljon, a njen arhitekt bio je Joseph Paxton.
Možda je bilo modernijih i oglednijih primjera, ali ova staklena palača je zanimljiva i iz sportskog kuta gledanja. Prema njoj je nazvan, vrlo vjerojatno, i jedini svjetski klub koji je nazvan prema nekoj građevini. Riječ je o klubu Crystal Palace F.C. koji se natječe u najvišem elitnom rangu engleskog nogometa. Lijepo je vidjeti kako jedan nogometni klub čuva ostavštinu kultne engleske zgrade koja više ne postoji. Ona se nalazi i njihovom grbu, ispod orla koji drži loptu.
Prva svjetska međunarodna izložba, povezana s prodajom robe održala se 1851. godine u Londonu. Njen organizator, princ Albert, htio je ojačati britansku poziciju lidera u svijetu industrije. U tom cilju izgrađen je ogromni staklenik, izložbeni paviljon, koji je svima izazivao divljenje.
Kristalna palača izgrađena je od željeznih i staklenih gotovih elemenata. Bila je to prva građevina na svijetu u potpunosti izgrađena od gotovih elemenata i najmodernija postojeća staklena konstrukcija, piše autorica.
Zauzimao je površinu od sedam hektara, što znači otprilike desetak nogometnih igrališta. Nažalost, palača je 1936. godine uništena u požaru, no njena skica čuva se u Victoria and Albert muzeju u Londonu.
Ovo nije knjiga koja će vas učiti graditi. Arhistorija je štivo koje će vas odvesti u svijet povijesti arhitekture i upoznati vas s njenim građevnim elementima. Riječ je o pripovijesti posvećenoj arhitekturi za velike i malene koja će vas zadiviti svojim ilustracijama i probuditi u vama zanimanje za ovom divnom umjetnosti.
Pogledajte ovaj prekrasan neboder u susjedstvu.
