Jedan od najbitnijih: Boris Magaš je uvelike oblikovao vizuru brojnih hrvatskih gradova

Boris Magaš je jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata, koji je za života zaista ostvario puno toga. Preminuo je u 84. godini u Rijeci, a sjećamo ga se između ostalog i po njegovim projektima. Svakako se među njima ističe splitski Poljud.

Magaš je rođen 22. kolovoza 1930. godine u Karlovcu, a svoje visoko obrazovanje je stekao na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Tamo je i je diplomirao 1955. godine, a godinu nakon je postao asistent. Na istom fakultetu je i doktorirao 1977. godine.

U međuvremenu je radio i u Rijeci (od 1967. zaposlen u birou Interinžinjering, od 1969. u Građevno-projektnom zavodu i od 1974. na Fakultetu graditeljskih znanosti). U Zagrebu je od 1983. bio redoviti profesor, od 1986. predstojnik katedre za povijest i teoriju arhitekture, a 2001. godine dodijeljeno mu je počasno zvanje profesor emeritus.

Projekti

Magaš je svakako jedan od naših najproduktivnijih arhitekata, pa je iza sebe ostavio velik broj građevina, među kojima su hoteli Jure i Niko u sklopu Solarisa pokraj Šibenika (1967.-68.), dječji vrtići na zagrebačkom Mihaljevcu , u Trnskom i Knežiji (1975.), kao i Pravni fakultet u Rijeci (1980., s Olgom Magaš).

Magaš je radio i na sljedećim projektima: crkva sv. Nikole u Rijeci (1983.-88.), crkva Blaženi Augustin Kažotić na zagrebačkoj Volovčici (1995–2004), kao i natječajni projekti za Narodno kazalište u Zenici (1962., s Vladimirom Turinom) i Fakultet graditeljskih znanosti u Rijeci (1978. i 1979., s O. Magaš).

Poljud

Svakako se među njegovim djelima posebno ističe izgradnja splitskog stadiona Poljud. Njegova izgradnja je trajala od 1976. do 1979. godine, ususret Mediteranskim igrama koje su se održavale 1979. godine. Stadion odlikuju koncepcijska jednostavnost pročišćena školjkastog oblika i ambijentalna promišljenost. Upravo je ovaj stadion kasnije bio uzor mnogim svjetskim stadionima koji su ga oblikovno slijedili.

Haludovo

Hotelski sklop ‘Haludovo‘ (1969.-70.) na Krku je najvažnije djelo hrvatske hotelske arhitekture sedamdesetih godina. Nastalo je u desetljeću u kojem je izgrađena većina hotelskih kapaciteta, u vremenu kada se zemlja okrenula turizmu. Haludovo je postalo poznato i izvan granica, a u njemu su odsjedali mnoge poznate svjetske osobe iz javnog života. Ubrzo je ovaj hotelski sklop postao simbol turističkog booma sedamdesetih.

Akademik Magaš autor je i monumentalnog djela ARHITEKTURA – pristup arhitektonskom djelu (Zagreb, 2012.). U pitanju je kapitalno i temeljno djelo iz područja teorije arhitekture i arhitektonske misli. Polazi od predavanja koja je održavao od 1983. do 2000. godine i kroz koja je pratio sva zbivanja kritičkim osvrtima.

Magaš je bio poznat i van hrvatskih granica. Njegovi arhitektonski radovi publicirani su u inozemnim knjigama i časopisima, a neki od njih su: Architecture in the 20th Century (Udo Kulterman); Zeitgenossische Architectur in Osteuropa (Udo Kulterman); Hotels, Motels and Condominiums (Fred Lawson), L’architecture d’aujourdhui, Detail, Bauwelt, Domus, Deutsche Bauzeitschrift, The architects Journal, Progressive Architecture, Polytechnisch tijdschrift i dr.

Njegovi radovi i projekti izlagani su na izložbama u Frankfurtu (1986.), New Yorku (1985.), Brightonu (1987.) i drugdje.

Nagrade i priznanja

• nagrada za životno djelo ‘Vladimir Nazor’ (1991.)
• ‘Viktor Kovačić’ za životno djelo (1993.)
• ‘Nikola Tesla’ (1979.)
• Viktor Kovačić’ (1963.)
• godišnja nagrada ‘Vladimir Nazor’ (1979.)
• savezna nagrada ‘Borba’ (1967. i 1979.)
• republička nagrada ‘Borba’ (1973.)
• Velika nagrada Zagrebačkog salona (1980.)
• nagrada Sveučilišta u Zagrebu ‘Fran Bošnjaković’ (1997.)
• red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.)
• Zlatni grb grada Splita (1979.)
• medalja grada Šibenika (1969.)
• diploma i plaketa Savezne privredne komore (1972.)
• spomen medalja Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1969.)