Galerija: Kako se gradio Poljud

Danas, kada je top tema u građevinskim i nogometnim krugovima obnova splitskog Poljuda, teško je zamisliti kako je ova kultna sportska građevina uopće nastala u vrijeme kada je današnja tehnologija građenja bila nepoznata. Jedno je sigurno, na gradilištu ga je podizalo na stotine bauštelaca iz cijele bivše države. Evo kako je to izgledalo.

Gradski stadion Poljud je izgrađen u sklopu izgradnje sportskih objekata za VIII. Mediteranske igre koje su održane u Splitu, a otvorio da je Tito 12. rujna 1979. godine. Glavni projektant ove kulte sportske infrastrukture je riječki arhitekt Boris Magaš, a projektant konstrukcije Boženko Jelić.

U vrijeme gradnje i otvorenja stadion je po pitanju arhitektonskog oblikovanja bio zanimljiv diljem svijeta, te je utjecao na arhitektonske vizure brojnih svjetskih stadiona. Kompletna izvedba pokrova po kome je stadion poznat rad je stručnjaka i radnika Termike, a proces montaže u vrijeme nastanka smatrao se ‘montažno tehnološkim uspjehom.

Poljud je registriran i zaštićen kao nacionalno kulturno dobro, a često se ističe kako ga je glavni kustos slavnog muzeja MoMA u New Yorku, Martino Stierli proglasio ga je ‘vjerojatno najljepšim stadionom ikad izgrađenim na svijetu’.

Oblik grčkog teatra

Borisu Magašu je za ideju o obliku i funkcioniranju ozvučenja stadiona koristio oblik grčkog teatra. Smješten je u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurom orijentiran prema zelenilu Marjana i Kozjaka i neznatno upušten u teren tako da izgleda kao da u prostoru gotovo lebdi.

Objekt je to koji je u vrijeme nastanka prema funkcionalnosti i tehničkim značajkama spado u vrh svjetskog standarda. Njegovih čak 630 reflektora tada su ga činili jednim od najbolje osvjetljenih stadiona na svijetu, a noću je izgledao kao spušteni svemirski brod.

Gledajući iz zraka, stadion poprima oblik kruga, no iz središnje osi izgleda kao rastvorena školjka s razdjelnicom koja je ostavljena kao nenatkriven prostor dok su bočni dijelovi natkriveni zakrivljenom prostornom krovnom konstrukcijom. Os simetrije je orijentirana sjeveroistok-jugozapad.

Projektni kapacitet i raspored

Gradski stadion Poljud je projektiran kao reprezentativan objekt na kojem su se održavala atletska natjecanja i finalno natjecanje u nogometu.  Poljud je projektiran kao reprezentativan objekt na kojem su se održavala atletska natjecanja i finalno natjecanje u nogometu. S obzirom na potrebe i namjenu, stadion se sastoji od borilišta, gledališta i odgovarajućih pratećih sadržaja. Izvorno se gledalište nalazilo na 3 strane, sjevernoj, istočnoj i zapadnoj dok je na južnoj strani bio predviđen prostor za svečanosti održavanja igara i proglašenja pobjednika.

Po broju mjesta, gledališta stadiona su mogla primiti: istočno 12.500 sjedećih mjesta, zapadno 12.500 sjedećih mjesta, sjeverno 17.500 stajaćih mjesta i južno 7.500 stajaćih mjesta. Kapacitet je bio za 50.000 gledatelja, a ukupna površina gledališta je cca 18.000 kvadrata. Ispod gledališta su izvorno predviđeni prateći sadržaji kao npr. garderobe, dvorana za treninge, klupske prostorije, press centar i skladišni prostori. Ukupna površina pratećih sadržaja iznosila je cca 10.000 kvadrata.

Poljud danas

Tokom godina su se dogodile određene izmjene po pitanju namjena prostorije i dijelova stadiona. Trenutno zapadno gledalište ima 12.707 sjedećih mjesta, a istočno 13.217 sjedećih mjesta. Na dijelu južnog i na cijelom sjevernom gledalištu su postavljene stolice te su stajaća mjesta pretvorena u sjedeća. Tim zahvatom se smanjio kapacitet gledatelja s približno 50.000 na približno 35.000 mjesta.

Na južnom gledalištu se postavio semafor na prostoru koje je bilo namijenjeno svečanosti održavanja igara. Ispod zapadnog gledališta, na površini od 11.000 kvadrata, su smještene svlačionice, saune, mali bazeni, dvije male dvorane, velika dvorana s umjetnom travom, spavaonice, uredi, dva svečana salona, TV sala, sala trofeja, klupske prostorije, kuhinje, praonice, skladišta i sanitarni čvorovi. Ispod istočnog gledališta, na površini od 9.100 kvadrata su smješteni poslovni prostori.

Doznajte ovdje kako je Poljud postao građevina od nacionalnog interesa.