Najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture: Nominirani za nagradu ‘Drago Galić’
Udruženje hrvatskih arhitekata objavilo je popis nominiranih za nagradu ‘Drago Galić’. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, a za 2020. godinu nominirano je šest projekata.
Stambena zgrada u Opatiji | foto: Miljenko Bernfest; Udruženje hrvatskih arhitekata
Ovogodišnja izložba Udruženja hrvatskih arhitekata trebala bi se održati u Vili Zagorje od 17. travnja do 02. svibnja.
Nakon što smo pisali o nominiranima za prestižnu nagradu ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva vrijeme je da predstavimo i projekte nominirane za nagradu ‘Drago Galić’ koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture.
Za nagradu 2020. godine nominirano je šest projekata.
Stambena zgrada u Opatiji
Stambenu zgradu u Opatiji projektirali su arhitekti Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi. Zgrada je, navode u nominaciji, nastala kao posljedica složenosti i kontradikcija – prostornih, programskih i zakonodavnih.
– Zgrada je svojim oblikom i gorljivim koloritom snažno prisutna, a istovremeno vizualno stišana u kulisi kontrastno zelene vegetacije, dodaju.
Kuća odiše strogoćom i finoćom, odvažna je i pomalo kičasta, baš kao Opatija.
Kuća dvorište
Kuća dvorište na zagrebačkom Pantovčaku djelo je arhitekata Marina Mikelića i Tomislava Vreša. Obiteljska kuća peteročlane obitelji koncipirana je kao hibrid prizemne atrijske kuće i izdužene arhetipske lamele.
– Vernakularni citat samo je naznaka suvremenom hiperponiranju prostornih događanja i različitih kadriranja vanjskoga i unutarnjega u jedinstveni okvir od masivnoga ciglenog pletiva nošen bakrenom lamelom, navode u nominaciji.
Kuća dvorište | foto: Jure Živković; Udruženje hrvatskih arhitekata
Petrova 140
Iza rekonstrukcije i dogradnje kuće u zagrebačkoj Petrovoj ulici stoje Hrvoje Njirić i Iskra Filipović. Kuća je projektirana i građena sa željom stvaranja novih stambenih prostora uz očuvanje zatečenog stanja.
– Poštujući zatečeno, vraćajući uništeni dignitet nekad stambeno i prostorno ujednačene ulice koja spaja grad s maksimirskom šumom te vjera u suvremene tehnologije, kazalo su pri iščitavanju ovoga hrabrog projekta.
Zidovi kuće skrivaju odnose stanara, njihove priče, a istovremeno pokušava nositi svoju ulicu.
Petrova 140 | foto: privatna arhiva; Udruženje hrvatskih arhitekata
Villa u pogledu
Villa u pogledu djelo je arhitekata Krunoslava Ivanišina, Lulzima Kabashia i Ive Ivas, a nalazi se u Dubrovniku. Kako arhitekti navode, obiteljska kuća najelastičniji je arhitektonski genre na kojem su mogući svi ekstremi stvaranja prostora, a ova kuća u Dubrovniku predstavlja jednu od mogućih krajnosti.
– Kuća se ne sastoji od spavaćih i dnevnih soba, već mnoštva mjesta umreženih u prostornu petlju interijera i eksterijera bez vidljive granice među njima.
Villa u pogledu | foto: Marko Sliko Raguž; Udruženje hrvatskih arhitekata
MALA MARA
Kuća Mala Mara djelo je Ante Mardešića smješteno na otoku Visu. Projektirana je kao prizemnica kako bi se maksimalno povezala s terenom na kojem se nalazi kao i maslinikom u kojem je podignuta.
– Kuća se doživljava kroz naglašenu horizontalnost: arhitektonska konfiguracija podne plohe prelazi u maslinik, vertikalne plohe pojavljuju se posve reducirano, kao što i krov gotovo lebdeći natkriva samo ono što je potrebno.
Mala Mara | foto: Domagoj Blažević; Udruženje hrvatskih arhitekata
Kuća Bila
Kuća Bila Jadranke Kruljac Polak smještena je u gradu Zadru.
– Ova kuća daje odgovor u duhu 21. stoljeća: stvaranje arhitekture brisanjem granica među različitim likovnim disciplinama – arhitekture, slikarstva i skulpture – s krajnjim ciljem dostizanja fenomenološke arhitekture majstorskim baratanjem širokom paletom boja, materijala i tekstura.
Kuća Bila | foto: Angela Čuljak; Udruženje hrvatskih arhitekata
