Ovaj most dva puta je ‘letio’ u zrak, a danas je najveća lučna kamena prometnica za vlakove na svijetu
Na spomen vožnje ‘Smaragdnim putem’ većini je asocijacija daleki istok. No, to ne može biti veća greška. Ovo ime pak nosi turistička regija u susjednoj Sloveniji kroz koju prolazi rijeka Soča, a preko koje se proteže Solkanski most. Ova građevina danas nosi epitet najvećeg lučnog kamenog mosta na svijetu. Evo kako se gradio i što je sve proživio od kako je postao dio današnje Bohinjske željeznice.
Solkanski most | foto: Nikkiapul / Depositphotos
Kameni Solkanski most koji je desetljećima neizostavan dio svih razglednica iz Slovenije, djelo je arhitekta Rudolfa Jaussnera i inženjera Leopolda Oerleya. Nosi epitet najvećeg kamenog lučnog mosta na svijetu obzirom da se njegov glavni luk proteže na čak 85 metara. A zbog njegove impozantne ljepote poznati turistički magazin Lonely Planet uvrstio ga je među najbolje u Europi.
Solkanski most dio je Bohinjske pruge, te je najpoznatiji objekt duž cijele pružne trase. Njegov središnji raspon izgradila je tvrtka Reidlich & Berger, a krajnje vijadukte gorička tvrtka Sard & Lenassi. U početku je na ovom mjestu bio planiran čelični lučni most, no kasnije su umjesto njega odlučili ipak izgraditi kamenu konstrukciju.
Zahtjevna gradnja
Graditeljima je gradnja stvarala brojne probleme. Tlo na kojem su trebali biti izgrađeni temelji nosivog luka nije bilo dovoljno čvrsto da podnese takvo opterećenje, pa je linija mosta malo pomaknuta. Kao rezultat toga, raspon luka se povećao na 85 metara.
Most je izgrađen između 1900. i 1905. godine kao dio željezničke veze između Trsta i Beča, a gradnja je koštala 1.100.000 austrijskih kruna. Nakon što je otvoren njegova slava proširila se cijelom monarhijom. No, za samo nekoliko godina zasjenilo ju je izbijanje Prvog svjetskog rata.
Solkanski most | foto: screen shot Tolminski muzej
Drvo i kamen
Prvo je trebalo napraviti drvenu konstrukciju na mjestu gdje je planiran most. Kako bi se osigurala njegova čvrstoća i dovoljna nosivost, na sredini rijeke Soče izgrađen je betonski temelj za pomoćni gat. Što u ono vrijeme nije bio ni malo jednostavan pothvat.
Zanimljivo je i od kakvog se materijala gradio, Samo za drveni dio utrošeno je 1.161 kubika drva i 25 tona željeza. Za središnji kameni dio utrošeno je pak 1.960 kamenih blokova iz Kamenoloma Nabrežina.
Solkanski most | foto: Getty images
Dva puta ‘letio’ u zrak
Prema podatcima Tolminski muzeja, 1917. godine, tijekom šeste soške ofenzive, most je dignut u zrak i teško oštećen. Obnova je započeta 1925. godine, a za vrijeme radova željeznički promet koristio je improviziranu željeznu konstrukciju.
Tijekom Drugog svjetskog rata most je ponovno dignut u zrak, ali srećom nije pretrpio velika oštećenja i konačno je obnovljen 1954. godine. Stotinu godina kasnije ostaje najveći lučni kameni most na svijetu. Izuzetan je proizvod austrijske mostogradnje i posljednji od velikih željeznih mostova izgrađenih na austrougarskim željezničkim prugama početkom 20. stoljeća.
Solkanski most | foto: screen shot Tolminski muzej
Solkanski most | foto: Getty images
Doznajte ovdje sve o hrvatskom dragulju unikatne mostogradnje, veže ga ljubavna priča stara 200 godina.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
