Spektakularan pogled! Evo kako susjedi grade novi most, a jedan je već otvoren

Slovenija u 2025. nastavlja veliki val infrastrukturnih ulaganja, s naglaskom na autoceste, željeznice i brze ceste. U koritu rijeke Kamniške Bistrice napreduje izgradnja novog mosta, uništenog u nevremenu 2023. godine, koji će imati tri raspona i širinu od 17,5 metara s pješačkim i biciklističkim stazama. Privremeni stupovi omogućuju siguran prijenos težine konstrukcije tijekom gradnje, a most će se postaviti bez potpornjih stupova u riječnom koritu. Susjedi su pritom već ranije otvorili jedan most, a uskoro će biti obnovljeni i pogranični mostovi.

Susjedna Slovenija u 2025. godini provodi niz velikih infrastrukturnih projekata, s posebnim naglaskom na izgradnju novih prometnica – autocesta, željeznica i brzih cesta. Tako napreduje i izgradnja mosta preko rijeke Kamniške Bistrice, koji je uništen u velikom nevremenu 2023. godine. Projekt su fotografijama dokumentirali i pratili na Infopot.si, volonterskoj Facebook stranici koja ažurno izvještava o slovenskim prometnim projektima.

Tri raspona od 5 milijuna eura

U koritu rijeke pojavile su se prve privremene cigle, dio pomoćne konstrukcije za izgradnju mosta. Riječ je o pilotiranim privremenim držačima koji služe kao potpora prijelaznoj konstrukciji, odnosno mostovnim pločama, tijekom gradnje. Takva rješenja uobičajena su u izgradnji mostova jer omogućuju siguran prijenos težine konstrukcije na tlo. Nakon završetka mosta, kada konstrukcija preuzme nosivu funkciju, privremeni stupovi se uklanjaju, a riječna tokarska zona vraća se u prvobitno stanje.

Most će biti projektiran u tri raspona ukupne dužine 54 metra. Centralni raspon od 34 metra bit će postavljen na 12 metara dugačkim bušenim armiranobetonskim pilotima i podržan čeličnim lukom s uskim lancem. Izgradnja će se odvijati bez potpunog zatvaranja regionalnih cesta, a u pojedinim fazama očekuju se povremene prilagodbe prometa u jednom smjeru. Novi most neće imati potporne stupove u riječnom koritu. Širina mosta iznosi 17,5 metara, a s obje strane predviđene su uređene površine za pješake i bicikliste. Ispod mosta bit će uređene odvojene staze širine 3,5 metra, čime se osigurava siguran prelazak regionalne ceste.

Ravnateljstvo Republike Slovenije za infrastrukturu početkom srpnja 2025. odabralo je tvrtku IPI iz Rogaške Slatine, koja djeluje u okviru GIC grupacije, kao izvođača radova. Ugovorna vrijednost radova iznosi 5.296.983,89 eura s PDV-om, a rok izvođenja građevinskih radova je deset mjeseci od početka radova.

Novi most na regionalnoj cesti

No, to nije jedini mostovni projekt u Sloveniji. Na regionalnoj cesti između Stranjeg i Godiča nedavno je otvoren promet na novom mostu dugom 50,11 metara, prenapetom i bez srednje potpore, temeljenom na bušenim armiranobetonskim pilotima. Širina mosta iznosi 12,4 metra, što omogućuje dvosmjerni promet, dok su pješačke i biciklističke staze smještene s obje strane. Prometne trake široke su 3,0 metra, rubni pojas 0,25 metra, pješačke staze 1,2 metra, a biciklističke trake po 1 metar, uz sigurnosnu obilaznicu od 0,5 metara između biciklističke staze i staze za kočije.

Iako most još nije u potpunosti dovršen, njegovo otvaranje za promet prije početka školske godine olakšalo je protok vozila, dok radovi na uređenju obale rijeke Kamniške Bistrice i rekonstrukciji lokalnih cesta Mekinje-Godič još traju. Izgradnja je započela pripremnim radovima 8. srpnja 2024. godine, a prvotno planirani rok završetka projekta bio je 20. srpnja 2025. Očekuje se da će cijeli projekt, uključujući rekonstrukciju lokalnih cesta, biti završen u listopadu 2025. Direkcija za infrastrukturu Republike Slovenije povjerila je izvođenje tvrtki Gorenjska, a ukupna investicija iznosi nešto manje od 4,8 milijuna eura.

Kada već govorimo o mostovima, zanimljivo je da Hrvatsku i Sloveniju spaja čak 23 pogranična mosta koji prelaze četiri rijeke, Kupu, Sutlu, Dravu i Muru. Ti će objekti uskoro biti obnovljeni i modernizirani zahvaljujući sporazumu o građenju, upravljanju i održavanju graničnih mostova, koji su potpisali premijeri dviju država. Uz infrastrukturne projekte, čelnici su istaknuli važnost nastavka suradnje na području energetike, posebice u zajedničkom upravljanju Nuklearnom elektranom Krško i potencijalnoj izgradnji novog bloka.