Zavirili smo u živi organizam ureda o kojem se priča već godinama i saznali zašto je ‘open space’ stvar prošlosti

A- A+

21. ožujka 2021.

Estetika

Josipa Vrankulj

A- A+

Lice suvremenog ureda mijenja se svaki dan, a posebice u posljednjih godinu dana kada su uredski prostori zamijenjeni dnevnim sobama ili blagovaonicama. No, to ne znači da je priča o projektiranju uredskih prostora završena. Zašto je dijalog s klijentom ključan i kako uz ograničen budžet kreirati uredski prostor o kojem će se godinama pričati u razgovoru su nam otkrile Zoja Ivanišević i Ena Tadej iz Brigade.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Kunić | brigada

Brigada okuplja arhitekte, dizajnere i savjetnike koji, kako navode, prostore transformiraju u doživljaje.

Svaki brand prezentira se na brojne načine, a jedan od ključnih trenutaka izgradnje odnosa između branda i klijenta je kreiranje poslovnog prostora. Proces projektiranja takvih prostora nije nimalo lak zadatak i ovisi o mnogim faktorima, ali dijalogom se može postići mnogo, navode Zoja Ivanišević i Ena Tadej iz Brigade.

Koncept idealnog ureda ne postoji, svaki klijent traži nešto unikatno i svoje zbog čega će ured odskakati od ostalih. No, zbog pandemijskih okolnosti suvremeni uredi prolaze kroz proces preobrazbe, a možda i prenamjene.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Jedinstvena rješenja ne postoje

Jedinstvena rješenja u projektiranju poslovnog prostora ili ureda ne mogu se napraviti, složne su Zoja i Ena. Kako bi se kreirao prostor koji je istovremeno i funkcionalan i estetski privlačan potrebno je mnogo dijaloga između klijenta i projektanata i to od prvog dana.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Kunić | brigada

Formula za dobar postizanje dobrog rezultata ne postoji. Informacije koje klijent daje utjecat će na krajnji izgled prostora, a ključna je i dubinska analiza bez koje dobrih rješenja nema. Ona obuhvaća analizu korisnika, analizu brenda, analizu onog što se projektiranjem ureda želi postići i brojne druge točke koje arhitektima i dizajnerima pružaju bolji uvid u ono što trebaju napraviti.

Proces u kojem iz Brigade dolaze do svih potrebnih informacija temelji se na radionicama na kojima projektanti stječu dubinsko razumijevanje krajnjih korisnika prostora i projektnog zadatka.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Kunić | brigada

Bez copy-paste izričaja

Do rezultata kakvog klijent uistinu treba ne može se doći prepuštanjem cijelog kreativnog prostora arhitektima i dizajnerima. Koliko god su odriješene ruke u projektiranju primamljive, one ne moraju dovesti do onog što je najbolje za ljude koji će prostor u konačnici i koristiti. Zato je, navode iz Brigade, ključan dijalog s klijentom i vrlo iscrpna pripremna faza. Projektanti nisu crtači ideja, a prostor koji nastaje trebao bi biti i izražaj njihove kreativnosti.

– Nemamo ‘copy-paste’ izričaj, kada vidimo da se nešto ponavlja pokušamo to nadići, postaviti nove trendove i ciljeve, objašnjavaju iz Brigade. Njihov rad nema određen potpis, svaki projekt priča je za sebe stvorena osluškujući klijenta i njegove stvarne potrebe.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Stvarnost koja mijenja trendove

Brojna pitanja o izgledu i otvorenosti poslovnog prostora otvorila je pandemija koronavirusa. O uredima koji se temelje na konceptu ‘open space’ već se neko vrijeme razmišlja kao o trendu koji je na zalasku, a izgleda da je pandemija to i potvrdila.

– ‘Open space’ nisu dobri, a to potvrđuje i ponašanje djelatnika koji u njima rade. Čest prizor u takvim uredskim prostorima su zaposlenici koji imaju slušalice u ušima, koji tako pokušavaju kreirati svoj individualan prostor u zajedničkom. Potrebe zaposlenika drastično se mijenjaju, objašnjavaju Zoja i Ena.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Japandi i skandinavski minimalistički dizajn zavladali su interijerima. Ne čudi zato činjenica da ih se povezuje i s ‘open space’ uredima često se povezuje. No, iako su minimalizam i neutralne boje izrazito popularni, znači li to da su prikladni i za uredske prostore?

– Za neke klijente to će biti najbolje rješenje, a za neke ne, navodi Ena Tadej, voditeljica arhitekata Brigade.

Uredski prostori se redefiniraju. Ured postaje prostor u koji ljudi dolaze zbog suradnje, brainstorminga i razvoja kreativnih ideja.

– U radu od doma stvara se osjećaj izoliranosti, a gubi se osjećaj pripadanja timu, zajedničke vizije. Upravo po to će ljudi dolaziti u ured, što će utjecati na projektiranje neformalnih prostorija, prognozira Zoja Ivanišević.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Kunić | brigada

Dokidanje granica uredskog prostora

Osim ‘open space’ ureda na trendovskom zalasku su i uredi raspoređeni na nekoliko katova u zgradama. Ne čudi takav podatak, jer zaposlenici takvih ureda međusobno ne komuniciraju. Stvara se dojam postojanja više različitih tvrtki, iako je riječ o jednom uredu. Upravo zato sve više velikih korporacija danas teži imati tvrtku na jednom katu, osigurati prostor za interakciju zaposlenika. No, realizacija takvog projekta ipak nije jednostavna.

– Nedavno smo za potrebe novog projekta morali pronaći prostor veličine 1600 kvadratnih metara na jednoj etaži, a to nije bilo jednostavno, objašnjava Zoja. Projektiranje takvog tipa ureda ima doticajnih točaka i s urbanizmom i arhitekturom, jer se kreiraju fiksni i zajednički prostori za sve zaposlenike, što podsjeća na kreiranje javnih prostora.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Novo normalno za uredske prostore sve je više i novo osviješteno. Biljke, vertikalni vrtovi, mikro zelene oaze, zelenilo u svakom pogledu i mogućnosti. Time je popularnost dobio biofilni dizajn, koji prostor povezuje s prirodom, unosi eksterijer u interijer.

– To ne znači stavljanje četiri biljke u prostor, navode iz Brigade, riječ je o dokidanju granica između eksterijera i interijera, razmišljanju i o kvaliteti zraka unutar ureda, ventilaciji, dodaju iz Brigade.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Usklađivanje materijala i prostora

Prostor koji se kreira usklađuje se s ljudima koji će taj prostor koristiti. Isto je i s materijalima koji se odabiru prema onom što je za prostor potrebno.

– Nemamo materijale koje stalno koristimo. Težimo uvijek odabirati nešto novo i drugačije bilo da je riječ o metalu, drvu, tepisonima. No, ne zaboravljamo da je osim estetske funkcije materijala važno obratiti pozornost i na praktičnost njegovog održavanja i čišćenja, objašnjava Ena.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Kada se govori o odabiru materijala ponovno nema direktnih i izričitih smjernica za sve prostore. Pozornost treba obratiti na akustiku prostora, projektirati ga tako da se u njemu ne javlja jeka, što je čest problem u ‘open space’ uredskim prostorima.

Naglasak stavlja na ergonomske, emocionalne i psihološke aspekte dobrobiti svih zaposlenika, njihovu produktivnost i suradnju. Preporučuje se bojanje zidova u boje branda kako bi se stvorio osjećaj kulture korporacije.

Prostorije u kojima je tehnologija zabranjena

Iako pri pomisli na uredske i poslovne prostore većina ljudi uglavnom pomisli ili na nekoć popularne američke cubicle ili na open space u kojem zaposlenici surađuju u grupama u nekoliko centralnih točaka ne smiju se zaboraviti jedne od ključnih prostorija, one za odmor zaposlenika. Od kuhinja, preko takozvanih pušionica, do prostorija u kojima zaposlenici mogu prileći i jednostavno odmoriti, mogućnosti su brojne.

– U takvim prostorima radnici se odmaraju, pripremaju za daljnji rad, druže se i razgovaraju, i upravo takav ambijent može biti plodno tlo za rađanje novih ideja, objašnjavaju iz Brigade.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

U prostorijama za odmor preporučuje se korištenje prirodnih materijala, neutralnih boja, ali i što je više moguće biljki. Bilo bi idealno da se u te prostorije zabrani ulaz s tehnologijom, mobitelima i računalima, kako bi te prostorije u potpunosti pružile ono po što ljudi dolaze u njih, odmor, opuštanje, razgovor s kolegama ili meditaciju.

A jedna od prostorija u kojoj se zaposlenici najčešće okupljaju kako bi odmorili ili razgovarali s kolegama je kuhinja. U kuhinji se okupljaju svi zaposlenici, neovisno o katu na kojem rade ili poziciji.

– U uredskim prostorima se u pravilu ne kuha, zato kuhinje često nemaju pećnicu, ali imaju nekoliko mikrovalnih pećnica, hladnjaka i perilica posuđa.

Dizajn kuhinje nastaje prema onom što je za zaposlenike u tom prostoru ključno. Neki klijenti će poželjeti šank oko kojeg bi se svi mogli okupiti, a nekima je to nepotrebno.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

Preobrazba tvornice WC papira u centar kreativnosti

Nekadašnja tvornica WC papira na zagrebačkoj Zavrtnici postala je dom uredima Brigade, ali i kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey. Tvornica, u kojoj dijele uredski prostor, prošla je kroz ruke Brigadinih djelatnike i postala jednim od najzanimljivijih uredskih prostora u Zagrebu.

O kreativnosti ureda svjedoči činjenica da je posljednje dizajniranje prošao 2013. godine, usprkos tome i osam godina kasnije plijeni pozornost struke i klijenata.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

U procesu projektiranja prostora Brigade i B&Ž&G bilo je mnogo komunikacije, jer budžet je bio ograničen, a želje i potrebe brojne. Mašta je tu napravila svoje.

– Ured je kreiran u jeku prošle financijske krize pa je u njemu vidljivo dosta do it yourself rješenja, predmeti su se donosili i s odlagališta i s buvljaka, kažu nam Zoja i Ena.

A kreativnost tu nije stala. Zahvaljujući predmetima s buvljaka nastala su i unikatna imena prostorija za sastanke, Neoni, Bakar i Sateliti.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Blažević | brigada

– Rasvjetna tijela u sobama za sastanke napravljena su od satelitskih tanjura te neonskih i bakrenih cijevi. Ekonomična, a efektna rješenja, objašnjava Zoja iz Brigade.

Mnogo je toga u procesu dizajniranja reciklirano i prenamijenjeno. Pozornost privlače i sjedala u prostoriji Neon koja su došla iz jednog od starih aviona Croatia Airlinesa.

– Ured djeluje moćno, ali ništa nije bilo skupo. Ima i dizajnerskih predmeta, poput stolaca Bernarda Bernardija, ali većinom su u pitanju prenamijenjeni predmeti. Skupljalo se sa svih strana, dodaje Ena.

Ured B&Ž&G foto: Domagoj Kunić | brigada

Osim specifičnih rasvjetnih tijela pažnju prema stropu ureda privlače i kanalice za struju kojima se kreirao takozvani kompjuterski strop. Ovim izrazito vizualnim i domišljatim rješenjem doskočilo se problemu nemogućnosti provođenja struje kroz pod ureda. Dodatan je to plus za dizajn ureda s obzirom na to da nije riječ o nečem što se često može vidjeti, a izrazito je funkcionalno.

– Ured nije statičan, on živi i razvija se s ljudima koji ga koriste, namještaj i predmeti se donose i odnose. Ured je produkt ljudi koji u njemu rade, zaključuju Zoja i Ena.