Pretraga

Zgrade najpoznatijeg arhitekta na svijetu koje vas neće ostaviti ravnodušnim: Izdvojili smo deset kultnih

A- A+

Frank Gehry je vjerojatno najpoznatiji arhitekt današnjice. Rođen je kao poljski židov imena Ephraim Owen Goldberg, što ga je, uslijed snažnog antisemitizma u 20. stoljeću, primoralo na promjenu imena. Danas je zbog dizajniranja suvremenih dekonstrukcijskih zgrada postao celebrity u svijetu arhitekture. 1989-e godine je osvojio Pritzkerovu nagradu, kolokvijalno zvanu Nobelom za arhitekturu. Mi ćemo po uzoru na Dsigners.net izdvojiti deset kultnih zgrada s potpisom ovog lucidnog arhitekta. U nastavku doznajte više o zgradi koju je dizajnirao u suradnji s Hrvatom, neboderu koji je nekad bio najviši na svijetu te muzeju koji je prema Forbesu uvršten u deset najružnijih.

Lou Ruvo Center, Las Vegas | foto: Unsplash

Plesna kuća u Pragu

Izgrađena je 1996. godine od 99 betonskih ploča, od kojih svaka ima drukčiji oblik. Iako je u početku trebala obilovati kulturnim sadržajem, muzejima i galerijama, zgrada je u konačnici postala poslovno sjedište, u kojoj se nalaze uredi više međunarodnih tvrtki.

Zbog svog specifičnog izgleda koji podsjeća na dvije isprepletene ljudske figure, zgrada je znana pod nadimkom ‘Fred i Ginger’. Inspiracija su bili znakoviti plesač Fred Astaire i plesačica Ginger Rogers, koji su upamćeni kao plesni par u devet filmova 30-ih i 40-ih godina dvadesetog stoljeća.

Dekonstrukcijski stil zgrade stvorio je sitne kontroverze među stanovnicima Praga. Smatrali su da zgrada previše odudara od arhitekture baroka, gotike i secesije po kojoj je glavni grad Češke prepoznatljiv.

Zgradu je uz Franka Gehryja dizajnirao i Hrvat Vlado Milunić. Iako je rođen u Zagrebu, svoj život i arhitektonski trag ostavio je u Češkoj. Danas je tamo jedan od znakovitijih arhitekata, a istaknuo se i po njegovanju hrvatsko-čeških odnosa, za što je više puta bio i nagrađivan. Zgrada je danas simbol pada komunizma, a glavni ambasador i inicijator iste je pokojni Vaclav Havel, prvi predsjednik slobodne Češke.

Koncertna dvorana Walta Disneya

Sljedeća na listi, vjerojatno najpoznatija zgrada kanadsko-američkog arhitekta, po mnogočemu je znakovita. Gradila se u razdoblju od 1987. do 2003. godine, a financijski je teška oko 275 milijuna dolara. 

Lilan Disney, supruga pokojnog Walta Disneya prvo je ’87-e godine u izgradnju uložila 50 milijuna dolara. Zatim je nakon komplikacija u izgradnji s The Walt Disney Company sveukupno pomogla izgradnju zgrade s oko 84,5 milijuna dolara.  Bilo je to u čast umjetnosti Walta Disneya i kao dar građanima Los Angelesa.

Svečano je otvorena na jesen 2003. godine koncertom orkestra Master Chorale. Izvedbu orkestra, a i akustiku same dvorane, kritičari su iznimno pohvalili.

U gradu prepunom atrakcija, Koncertna dvorana Walt Disney i dalje spada među najposjećenije i najpopularnije kulturne znamenitosti grada. Čelične ploče koje vitlaju kao da lebde, inspirirane su Gehryjevom strašću za jedrenjem.

Muzej umjetnosti Frederick R. Weisman

Muzej umjetnosti u Minneapolisu postoji još od 1934. godine. Od tada pa do danas, štošta se toga promijenilo. Nova lokacija, novi suvremeni izgled i puno novih akvizicija.

Završen je 1993. godine, a kako prenosi portal Dsigners.net svojim slomljenim izgledom eksterijera podsjeća na kubističke slike. Ime muzeja dano je po znakovitom filantropu i rođenom stanovniku Minneapolisa, koji je svojim djelovanjem poticao rad istog.

Muzej je godinama postao znamenitost i jedan od simbola Sveučilišta u Minnesoti. Danas se često spominje i u kontekstu muzeja moderne umjetnosti, čemu najzornije svjedoči više od 25 tisuća različitih akvizicija. Bilo da je riječ o zbirkama kolekcija Marsdena Hartleya Mauera ili o indijanskoj keramici i tradicionalnom korejskom smještaju.

U videozapisu ispod, možete virtualno zaviriti u interijer i pompozni eksterijer muzeja.

Muzej Guggenheim u Španjolskoj

Sljedeći impozantni objekt ovog lucidnog arhitekta, smjestio se skoro sedam tisuća kilometara dalje od Muzeja umjetnosti u Minneapolisu, na rubu rijeke Nervion u Španjolskom Bilbau. Otvoren je 1997. godine, a nazvan je po Zakladi Solomon R. Guggenheim, koja neprofitno djeluje od 1937. godine, a posvećena je promicanju moderne i suvremene umjetnosti kroz izložbe, obrazovne programe, istraživačke inicijative i publikacije.

Brian Pagnotta s portala ArchDaily muzej opisuje kao spoj složenih, uskovitlanih oblika, koji uz zadivljujuću materijalnost odgovaraju zamršenom programu i kontekstu industrijskog urbanizma. Nadalje dodaje, kako muzej osim što je, s više od stotinu izložbi i deset milijuna posjetitelja,  promijenio način na koji arhitekti i ljudi razmišljaju o muzejima, također pokrenuo gospodarstvo Bilbaa. Grad se nakon izgradnje muzeja ekonomski transformirao, a cijeli taj proces danas se je poznat i kao Bilbao efekt.

Dodaje i kako je muzej tijekom prve tri godine posjetilo gotovo četiri milijuna turista, što je kulminiralo profitu od 500 milijuna eura, a skupljeni porez od hotela, restorana i trgovina, i više je nego nadoknadio trošak izgradnje zgrade.

Kinoteka u Parizu

Zgrada je prvotno zamišljena kao Američki centar u Parizu, ali je zbog financijskih problema, prenamijenjena u parišku kinoteku. To je jedina Gehryjeva egzibicija u Francuskoj. Otvorena je 1994. godine, ali je uslijed nestabilnog financiranja, zatvorena dvije godine nakon. U razdoblju od ’96-e do 2005-e  struktura je zjapila prazna. Nužne su bile izmjene u interijeru, kako bi se omogućilo djelovanje kina.

Kako prenosi Architect Magazine Gehryjev dizajn je zorno prikazao kazališni blok, izložbeni volumen, hrpe ureda i rezidencijalne prostorije umjetnika. Dizajn zgrade je bio u skladu s urbanim kontekstom grada. Architect Magazine, dalje iznosi kako se to nije dopalo francuskim kritičarima, koji su dizajn ocijenili previše pariškim, prema njihovu mišljenju, nije to bio onaj hrabri Gehry kojem su se nadali.  A koliko je dizajn zgrade doista hrabar, procijenite na sljedećim fotografijama.

Stambena zgrada u New Yorku

U trenutku dok je izgrađena, bila je najveća stambena zgrada zapadne polutke. Locirana je na Manhattanu, a trenutno se naziva 8 spruce street. Nekadašnje izvedenice imena su glasile: Beekman Tower New York by Gehry.  U prizemlju se nalazi osnovna škola koju pohađa više od 600 učenika, a iznad škole je stambeni toranj od nehrđajućeg čelika s preko 900 različitih jedinica.

Zgrada je na prodaju od studenog 2021. godine, a tražena cijena je 850 milijuna dolara. Razlog tomu je, vjerojatno u pandemijskoj krizi. Za vrijeme 2020-e, otprilike je svaka peta jedinica zgrade bila prazna. Paul Goldberger je za New Yorker, toranj opisao kao jedan od najljepših u centru grada, a također ga je usporedio s obližnjom zgradom Woolworth, koja je izgrađena 1913. godine. Komentirao je to sljedećim riječima: ‘To je prva stvar izgrađena u centru grada još od tada, koja zaslužuje stajati uz Woolworth.’

Muzej pop kulture u Washingtonu

Neprofitni muzej osnovao je suosnivač Microsofta Paul Allen 2000. godine. Krenuo je skromnim koracima kao Experience Music Project. Pažnju je plijenio s nekoliko izložbi u SAD-u i inozemstvu.

Dizajn muzeja inspiriran je smrskanom električnom gitarom. Dizajniran je po sličnom konceptu, kao i većina navedenih Gehryjevih djela, iako kritika ovoga puta, nije bila ni prilično tako blagonaklona popularnom arhitektu kao do sada. Čak je i Magazin Forbes muzej uvrstio među 10 najružnijih zgrada svijeta.

Muzej pop kulture | foto: screenshot

Frank Gehry je za Seattle Times 1999. izjavio sljedeće: ‘Puno zgrada smatram ružnima, većinu njih zapravo. Tako da pretpostavljam da ova jedna zgrada neće uništiti Seattle. Ako ispadne kao model, imamo priliku napraviti nešto posebno.’

U čast legendi rock glazbe, Jimiju Hendrixu, podignuta je i koncertna dvorana s kapacitetom od 800 sjedalica. Tu je ujedno i najveća zbirka ručno pisanih tekstova, instrumenata i originalnih fotografija koje slave glazbu Hendrixa i Nirvane. Znamenito je spomenuti, da je posljednja čelična konstrukcija zgrade ispisana imenima svih građevinskih radnika, koji su bili na licu mjesta na dan kad je postavljena.

Muzej danas obiluje izložbama koje su vezane uz znanstvenofantastične motive. Nadalje nudi i zanimljive interaktivne aktivnosti poput Sound Laba i On Stagea, koji posjetiteljima omogućuju izvedbu rock nastupa pred virtualnom publikom. A kako to sve izgleda kad zakoračite u unutrašnjost Muzeja pop kulture, pogledajte u sljedećem videozapisu:

Centar za zdravlje mozga u Las Vegasu

Kako prenosi Joseph Giovannini za Architect MagazineGehry je konstantno odbijao narudžbe u Las Vegasu, pretpostavljajući da će grad njegovu arhitekturu pretvoriti samo u još jednu od tema. No, Larry Ruvo ga je uspio osvojiti sa svojom perspektivom istraživačkog centra za Alzheimerovu bolest. Gehry je pristao na dizajniranje zgrade, uz inzistiranje da se istraživanja prošire i na Huntingtonu bolest za koju se arhitekt snažno zalagao.

Larry Ruvo je svog oca izgubio zbog Alzheimerove bolesti. Motiviran tužnim ishodom, Larry je odlučio pokrenuti inicijativu Keep Memory AlivePokrenuo ju je sa suprugom Camille te izvršnim direktorom Mirage Resortsa, Bobyjem Baldwinom, čiji je otac preminuo od istih posljedica kao i Larryjev.

Izdvojeni članak

Nova arena u Las Vegasu je mix tehnologije i arhitekture

Inicijativa je ubrzo postala iznimno popularna i predstavljala je jednu od važnijih inicijativa Las Vegasa. Raznim humanitarnim akcijama su se odazvale slavne osobe diljem svijeta,  a sve je na sreću rezultiralo skupljenim novcem u iznosu višim od 20 milijuna dolara. Centar je danas nacionalni resurs za najnovija istraživanja i znanstvene informacije vezane uz liječenje Alzheimerove, Parkinsonove, Huntingtonove bolesti, multiple skleroze i ALS-a, a uz to je fokusiran ka prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i obrazovanju o istima.

Architect Magazine prenosi, kako je Gehry s tehnološki zahtjevnim i ambicioznim dizajnom koji je na margini idealizma, izbjegao promiskuitetni etos grada, prema kojem je arhitektura u knjizi Učenje iz Las Vegasa opisana u kontekstu ukrasne šupe s natpisima. Centar za zdravlje mozga službeno je otvoren u svibnju 2010. godine.

Sveučilište u Clevelandu

Predsjednik osiguravajuće kuće Progressive Insurance Company Peter B. Lewis, je prema napisima na portalu Cleveland.com u dva navrata nastojao surađivati s Gehryjem.  Prvotno ga je naručio da mu dizajnira neboder za njegovu tvrtku u centru Clevelanda. Prvi pokušaj – neuspješan. Nakon toga ga je zamolio za dizajn razrađene kuće u Lyndhurstu. Rezultat- ponovno neuspješan.

Treći put se suradnja konačno ostvarila. Koliko mu je ista bila važna, dovoljno govori činjenica da je biznismen i više nego udvostručio svoje inicijalno ulaganje, koje je s 15 skočilo na 37 milijuna dolara.

Izdvojeni članak

[FOTO] Među najmodernijim knjižnicama se nalazi i ona Sveučilišna u Splitu

Investiciju je bio prisiljen povećati uslijed komplikacija nastalih zbog dodatnog proširivanja kvadrature sveučilišta. Troškovi su stoga s početnih 40, narasli na 61, 7 milijuna dolara. Zgrada je službeno otvorena 2002. godine, a enterijer zgrade, izrađen od zakrivljenog nehrđajućeg čelika s uvijenim dijelovima od cigle i stakla, zapanjuje svojim suvremenim izgledom.

Steven Litt, s portala Cleveland.com, u svom tekstu o zgradi, između ostalog zaključuje, kako je zgrada svakako uzrokovala renesansu Sveučilišta u Clevelandu. Također pretpostavlja kako bi zgrada mogla postati predmet znanstvene analize o tome kako arhitektura pozitivno utječe na dušu poslovne škole, a možda i cijelog sveučilišta.

Gehry Tower u Njemačkoj

Drugi po redu toranj ujedno i zatvara listu 10 kultnih zgrada s potpisom Franka Gehryja. Toranj se nalazi u glavnom gradu druge najveće pokrajine u Njemačkoj, Hannoveru. Visok je devet katova, a izgrađen je na inicijativu gradske tvrtke Hannover Transport Service. Graditi se krenuo ’99-e godine, a dovršen je i službeno otvoren dvije godine nakon. Financijski je težak 8,5 milijuna njemačkih marki. 

Toranj je znamenit po zaokrenutoj fasadi izrađenoj od nehrđajućeg čelika, a vrijedi istaknuti i odlično iskorišten mali zemljišni prostor na kojem se zgrada smjestila. To ujedno i je bio najveći izazov za projektante, pa je proces modeliranja bio dug i složen. Na koncu su uz pomoć naprednog softvera uspjeli dizajnirati model za konstrukciju u omjeru 1:100. Toranj danas spada među najljepše zgrade Hannovera.

Gehry toranj u Hannoveru | foto: screenshot/YouTube

Copy link
Powered by Social Snap