Bauštelska reportaža: Kako je čelično pročelje transformiralo staru zgradu fakulteta u centru grada

Nakon tri godine obnove, svoja će vrata u novom ruhu otvoriti Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Jedan od glavnih aduta obnove jest moderno pročelje od čeličnih dijagonala i zelenila koje će postupno prekriti uličnu fasadu. Kao važan dio konstrukcije ističu se velike instalacije, koje nisu skrivene, već su poput umjetničkog djela uklopljene u arhitekturu zgrade. Iako je obnova bila duga i zahtjevna, studenti će napokon dobiti suvremenu zgradu fakulteta, s prostorima poput zimskog vrta, mreže za odmor te knjižnice koja se prostire na čak tri etaže.

Pročelje FPZG-a | Foto: Bauštela.hr

Gotovo tri godine nakon što je započela obnova, zgrada Fakulteta političkih znanosti na adresi Lepušićeva 6 postat će novi-stari dom za studente novinarstva i politologije. Za neke stari, jer su tamo započeli svoje akademsko obrazovanje, a za neke novi, jer su kao brucoši privremeno boravili u prostorima Importanne gallerije na Iblerovu trgu.

Jedna od glavnih ‘zvijezda’ obnovljene zgrade jest moderno i čvrsto pročelje, koje napokon jasno daje do znanja da se radi o fakultetu, a ne o oronuloj stambenoj zgradi ili radničkom prenoćištu – što je bila njezina funkcija prije nego što je postala obrazovna ustanova. Izvorni autori 72 godine stare zgrade bili su Antun Ulrich i Dragica Perak, dok su autori obnove arhitekti Mladen i Minja Jošić.

Kompleksni projekt

Iako na prvi pogled izgleda kao jednostavan projekt obnove, sanacija zgrade, vrijedna 12 milijuna eura, zahtijevala je velike napore i suočavanje s brojnim izazovima. Kako je pojasnila projektantica Minja Jošić, vrlo je teško raditi na postojećoj zgradi, jer tijekom projektiranja nije moguće predvidjeti sve uvjete i detalje koji će se otkriti tek tijekom same gradnje.

– Ova izgradnja, iako se čini jednostavna, dosta je kompleksna – sastoji se od uličnog i dvorišnog dijela s različitim visinama i s različito postavljenom konstrukcijom. Ima jako puno različitih dijelova, a i fasada je različita s ulične i dvorišne strane. Bilo je jako puno iznenađenja kada se ta zgrada stvarno počela ogoljavati, kad je počelo rušenje i uklanjanje pregradnih zidova. Iz nacrta iz 50-ih godina teško je bilo znati što se skriva ispod gipskartonskih obloga, ne vidite ni žbuku ni gdje se nalaze instalacije. To su bili pravi izazovi za nas projektanta, a i za izvođače radova.

Jošić je sanaciju zgrade FPZG-a usporedila s izgradnjom i obnovom obiteljskih kuća. I jedna i druga su unikatne sa svih strana. Kako kaže, bolje je imati neki sustav velike stambene zgrade u obliku pravokutnika u kojoj se stalno ponavljaju jednaki stanovi i pregradni zidovi na stalnim mjestima, nego situacija u kojoj su se našli, s naizglednom jednostavnom zgradom.

Čvrste čelične dijagonale

Što se tiče pročelja, izvorno ulično pročelje sastojalo se od dva elementa u dvije ravnine – od stupova u visini cijele zgrade i upuštenih polja s prozorima i parapetima. Nosivu konstrukciju čini armiranobetonski okvirni sustav od stupova i greda, dok je prostor između njih ispunjen ziđem od pune opeke. Pregradni zidovi zidani su vapnenim mortom, također od pune opeke, ali sa zračnom šupljinom.

Novo pročelje poprimilo je potpuno moderan i drugačiji izgled, a najviše pažnje privlače čelične dijagonale, ili kako ih neki nazivaju – ‘iksevi’ ili ‘križevi’. Oni nisu dodani iz estetskih razloga, već kako bi konstrukcijski učvrstili zgradu i povećali njezinu otpornost na horizontalne sile.

– Konstrukcija je bila relativno zadovoljavajuća na vertikalne sile, dok na horizontalne nije uopće bila stabilna. Imala je slabe spojeve između stupova i greda i kad je bio potres sve se jako ljuljalo i popucali su pregradni zidovi. I mi smo htjeli da horizontalno ukrutimo cijelu zgradu, odnosno da izvana pridržimo zgradu. Tako je kao posljedica bio izbor čelik, a ne beton, jer horizontalna sila je na stup okomita, ona stup ruši. Mora se s dvije kose sile preuzeti, a kako nije bilo mjesta iznutra, stavili smo sustav dijagonala izvana. Ne bojimo se pokazati istinu na pročelju, izjavio je Jošić.

Čelično pročelje Fakulteta političkih znanosti | Foto: Bauštela.hr

Zeleno pročelje

Čelično pročelje ukrašeno je zelenim biljem koje će u doglednom vremenu prekriti vanjsku strukturu zgrade. To je dio ozelenjavanja zgrada u moru gradskih betonskih grdosija, a kako je rekao Jošić, zgrada fakulteta bit će jedna od rijetkih ‘zelenih’ u središtu grada.

– Naš koncept je prije svega bio, idemo raditi ekološki i klimatološki što prihvatljivije. Ideja je bila da smanjimo potrošnju energije i ljeti i zimi, da osiguramo bolji boravak unutra ljudi i da to bude u skladu s razvojem zelene infrastrukture u urbanim sredinama, rekao je projektant Jošić.

Jedan od glavnih ciljeva bio je što više ozeleniti prostor – ne samo fasadu, već i drugu stranu zgrade. Zelenilo se nalazi u podrumskim hodnicima, u biblioteci raste drveće, a na krovu je posađena trava. Ideja je iskoristiti svaki mogući prostor za vegetaciju, koja će mijenjati izgled zgrade tijekom godine.

Mreža za odmor na Fakultetu političkih znanosti | Foto: Bauštela.hr

Instalacije važan dio konstrukcije

Uz zelenilo i čelik, s dvorišne strane posebno zanimljivo izgledaju i instalacije koje nisu ostale skrivene. Već kao i čelične dijagonale, imaju puno važniju funkciju. Iznad instalacija nalaze se svojevrsni balkoni, odnosno ophodna galerija koja nosi ventilacijski sustav. No, osim nosive funkciju, balkoni su dobili i dodatnu vrijednost kao ophodi na koje se može izaći i prošetati. Što se kaže, dvije muhe jednim udarcem.

– Pa zapravo, instalacije i balkoni su vezani. Takozvani balkon, odnosno ophodna galerija na fasadi su se pojavili kao konstruktivni element koji bi nosili ventilacijski sustav, koji je obješen na fasadi iz istog razloga zašto su dijagonale vidljive na fasade. Unutra u interijeru nije bilo dovoljno mjesta ni visine da ovako veliki kanali koji opskrbljuju cijele etaže, nisu mogli proći nigdje u visini etaže koja je stambena od tri metra. Došli smo ideje da sve ide na fasadu, i zato ih je moralo nešto držati. Dobro se pogodilo da ti nosači ne budu samo nosači, već da njihova površina bude funkcionalna, da budu ophodi – kao izlaz na vanjski prostor i kao izlaz za evakuaciju, objasnila je Jošić.

Rekla je da se njima dobila i dodatna vrijednost, dok je glavna ideja bila riješiti funkcionalne probleme smještaja instalacija. Odnosno, dobio se oblikovni element u eksterijeru, tako što su se sve instalacije postavile s vanjske strane fasade. Zaista se može reći da je tako instalirano jedno pravo suvremeno umjetničko djelo.

Instalacije na Fakultetu političkih znanosti | Foto: Bauštela.hr

Moderni prostor za učenje i odmor

Fakultet neće samo biti otporan na ‘sve’, veće biti i prikladan za sve. U njegovom sklopu će se nalaziti i zimski vrt za odmor studenata, dok će sve prostorije biti objedinjene i spojene kako bi u njima studenti mogli učiti i uživati. Stari raspored i neadekvatne prostorije, zamijenit će suvremene dvorane i prostraniji prostor. Posebno atraktivni će biti prostori za učenje u sklopu proširene moderne knjižnice te prostori za odmor kao što je mreža za sjedenje i ležanje iznad prirodno rolanog tepiha.

Osim toga, u hidroizoliranom podrumu nalazi će se medijski centar u kojem će Radio student, novine Global i Televizija student zajednički odgajati buduće novinare. Također, u prizemlju je B dvorana i referada, na prva dva kata bit će uredi i kabineti nastavnika, a na svakom od tri posljednja kata po tri predavaonice. Najveća predavaonica, poznatija kao A dvorana, ostaje na istom mjestu u prizemnom dijelu zgrade.

– Na minus jedan razini su napravljeni komunikacijski hodnici koji će spajati klub studenata i zimski vrt. Dobili smo maksimalno iskoristiv prostor. Napravljeni su i veliki iskoraci u podrumu. Sve smo uredili, dolje će biti medijski centar, gdje će na jednom mjestu biti multimedijska reakcija, odnosno medijski hub. Iskorak je i u knjižnici, nadogradila su se dva kata pa smo dobili prostore knjižnice i čitaonicu na tri etaže, rekao nam je dekan FPZG-a Dario Nikić Čakar.

Iako više nismo studenti, veselimo se ponovnom otvorenju dobrog poznatih vrata u Lepušićevoj ulici. Ono najvažnije, studenti će dobiti pravi prostor kakav smo svi sanjali, a novo pročelje zgrade jasno će pokazivati gdje je zgrada fakulteta, za razliku od prijašnjih vremena, kada smo se svi znali malo ‘zagubiti’.

Dvorana na Fakultetu političkih znanosti | Foto: Bauštela.hr

Ovdje pročitajte još zanimljivih bauštelskih reportaža.