Cesta od 134 milijuna gradi se više od desetljeća: Radovi su na trasi od 90 km, a stižu i arheolozi
Brza cesta od Vrbovca do graničnog prijelaza Terezino Polje svakako je jedan od najiščekivanijih prometnih pravaca u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Gradi se godinama, a dok je za prvu dionicu – do Farkaševca – trebalo 10 godina, nastavak prema Bjelovaru ipak se gradi nešto brže, ali opet ne bez odgoda. A kako se pomiču radovi na trasi od ukupno 90-ak kilometara, planiraju se i novi arheološki radovi, prema procjeni stručnjaka. U javnoj nabavi jedinstveni predmet zahvaća arheološke zaštitne radove duž čitavog profila planirane ceste, koji napreduju korak po korak. Zanimalo nas je kako se usklađuju s cestogradnjom i koje dionice su već ‘pokrivene’, a na arheolozi tek trebaju izaći.
Pomak u izgradnji brze ceste DC 12 | foto: screenshot YouTube, HKIG
Krajem siječnja, stigla je odlična vijest za važan prometni projekt brze ceste u predjelu sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske. Naravno, riječ je o izgradnji državnog pravca D12 od Bjelovara do graničnog prijelaza Terezino Polje.
Kako su nedavno obznanili predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Ivica Budimir, i ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, za projekt vrijedan 134 milijuna eura osigurano je bespovratnih 82 milijuna eura. Novac je u stvari za tek jedan dio projekta, a kako će se uskladiti arheološka istraživanja na trasi od gotovo 90 kilometara? Pitali smo Hrvatske ceste, naručitelja projekta.
Za nastavak osiguran EU novac
Nekoliko je cesta ‘čežnji’ u Hrvatskoj. Brzih pravaca koje se čeka i obećava iz godine u godinu, a – ili se izvode sporije od predviđenog, ili nikako da se uopće krenu graditi. Brza cesta Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-GP Terezino Polje u travnju 2019. dobila je svoj prvi dio, dionicu do Farkaševca. Bilo je to deset godina nakon postavljanja kamena temeljca, a odmah su krenuli radovi na idućih 17 kilometara do Bjelovara, o čemu smo i pisali u više navrata. Spominjali smo i što pak tu izaziva kašnjenja.
No, planirana brza cesta ipak je puno dulja od pravca koji će povezati Vrbovec i Bjelovar. Prema najavama iz Hrvatskih cesta, u javnoj nabavi ubrzo bi se trebao pojaviti natječaj za dionicu do Velike Pisanice, nakon čega dolazi oko 19 kilometara duga dionica do Špišić Bukovice, za koju se priprema projektna dokumentacija, a istovremeno se i gradi iz pravca Virovitice. Nakon Virovitice, ostat će još cesta do graničnog prijelaza.
Nedavno se pojavila dobra vijest o tome da je za 134 milijuna, koliko bi trebala koštati izgradnja dionice od čvora Bjelovar do Velike Pisanice, čak 82,4 milijuna eura osigurano iz europskih fondova. U vrijeme kad je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Ivica Budimir iz HC-a istaknuo je da će se dogodine, kad bude spremna dokumentacija, konačno ući i u završnu fazu izgradnje brze ceste. Hrvatske ceste pitali smo kako su u sve uključena nezaobilazna arheološka istraživanja.
Arheolozi na cijelom projektu
I prije nego smo poslali upit, uvidjeli smo da je krajem rujna potpisan skoro milijun eura ‘težak’ ugovor za zaštitna arheološka istraživanja pri izgradnji DC12, od čvorišta Vrbovec 2 (DC10) pa sve do graničnog prijelaza, iliti završetka trase. Za ukupno 60 kilometara kojima bi u budućnosti trebala prolaziti nova prometnica, za posao arheoloških zaštitnih radova, krajem rujna 2025. sklopljen je ugovor u trajanju od tri mjeseca s odabranom zajednicom ponuditelja sastavljenoj od nositelja Arheološkog muzeja u Zagrebu i članova – Arheološkog muzeja u Osijeku, tvrtkama Delmat Galior, Geoarheo, Kaducej, Institutom za arheologiju te tvrtkom Arheologija.
Konkretno, ugovoreni radove se odnose na Etape 1A i 1B, ukupne duljine od 9,36 kilometara, vrijednosti od 45,01 milijuna eura, za koju je izvođač, zajednica Zagorje gradnja i Texo molior, uvedena u posao krajem siječnja ove godine. Dionica inače uključuje izgradnju pet mostova, dva nadvožnjaka i jednog podvožnjaka, s rokom izvedbe radova od ukupno 30 mjeseci.
Arheološka nalazišta inače se izvode prije početka radova, budući da trasa mora biti osigurana od strane arheologa, odnosno svi nalazi zabilježeni i prijavljeni nadležnom konzervatorskom uredu, a na cijeloj trasi ove brze ceste, svakako će ih biti još, i već ih je bilo.
Trasa brze ceste D12 | foto: snimka zaslona HKIG
Etapnost i arheolozi na terenu
Osvrnimo se još na tren na redoslijed izvođenja ovog mega projekta. Projekt izgradnje dionice čvor Bjelovar-čvor Bulinac-čvor Velika Pisanica nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dio je TEN-T mreže i obuhvaća glavnu trasu duljine 20,75 kilometara. Ovaj dio je podijeljen na četiri etape: 1A, 1B, 1C i 2A. Etape 1A i 1B zajedno čine 9,38 kilometara, dok su etape 1C i 2A duljine 11,37 kilometara. Etapa 1A nastavlja se na već izgrađenu dionicu DC12 Farkaševac-Bjelovar, a na nju se nadovezuje etapa 1B, koja završava na km 9+360, kako piše o ovom projektu u dostupnoj dokumentaciji.
Iz Hrvatskih cesta potvrđuju da su na etapama 1A i 1B već provedena zaštitna arheološka istraživanja, dok su za etape 1C i 2A u tijeku pripreme za probna arheološka istraživanja, koja uključuju otvaranje novih istražnih rovova.
Rekognosticiranje, iliti pregled trase
Iz Hrvatskih cesta pojašnjavaju da je arheološko rekognosticiranje, iliti pregled trase prvi korak prvi korak trase kojim se određuje površina na kojoj se pretpostavlja da bi mogla sadržavati potencijalne arheološke lokalitete.
– Na temelju posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture definiraju se uvjeti zaštite kulturnih dobara na kojima je potrebno izvršiti probna arheološka istraživanja. Probna arheološka istraživanja provode se otvaranjem rovova širine 2 metra, koji su uglavnom postavljeni uz središnju os trasiranog koridora, te se uklanja humusni sloj uglavnom debljine između 30 i 80 centimetara. Nakon otvaranja rovova i poliranja površine, identificiraju se i dokumentiraju svi arheološki slojevi, te se izrađuje izvješće na temelju kojeg konzervatorski odjel izdaje uvjete za sustavna arheološka istraživanja, opisali su o postupku.
Slijede probna arheološka istraživanja, a potom, prema potrebi, i sustavna zaštitna istraživanja koja obuhvaćaju cjelokupnu širinu zahvata. Dakle, ne radi se svugdje podjednakim intenzitetom. Procijenjeno trajanje probnih istraživanja iznosi oko mjesec dana, dok sustavna istraživanja traju tri do četiri mjeseca. Na dosad istraženim dionicama nije bilo novih arheoloških otkrića, ali – dodaju da tu radovima nije kraj.
Bez grandioznih otkrića na terenu
Arheološki radovi su provođeni na ranijim etapama projekta. Njihovo trajanje varira, ali probna se uglavnom izvedu u okviru jednog mjeseca, dok sustavna (zaštitna) istraživanja mogu potrajati do tri ili četiri mjeseca.
Zaštitna arheološka istraživanja na trasi brze ceste DC 12 provodila su se u više faza i na različitim dionicama, a ovdje je važno pojasniti što je točno dosad izvedeno, a što treba izvesti. Najprije su zaštitna arheološka istraživanja na trasi od čvora Špišić Bukovica do čvora Virovitica izvodili Geoarheo, Kaducej i Delmat Galiot.
Usluga je ugovorena 1. srpnja 2021., u posao su uvedeni 27. lipnja 2022. nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a završena je 8. rujna 2022. Posebno su provedena i zaštitna istraživanja na čvoru Virovitica, koja je izvodio Delmat Galiot, ugovorena 20. siječnja 2021., s uvođenjem u posao 10. ožujka 2021. i završetkom 31. kolovoza 2022.
Inače, na kompletnoj dionici etape 3 izvršena su arheološka istraživanja na lokalitetima određenim konzervatorskim uvjetima Ministarstva kulture. Na dijelovima iste etape gdje prethodna zaštitna istraživanja nisu bila provedena, tijekom zemljanih radova osiguran je stalan arheološki nadzor koji je provodio Arheološki muzej Zagreb. Nadzor je ugovoren 3. svibnja 2022., u posao su uvedeni 4. svibnja 2023., a završen je 25. ožujka 2024. nakon završetka svih iskopa, pri čemu nisu pronađena nova nalazišta.
Dodatno, probna arheološka istraživanja na trasi proveo je Arheološki muzej Osijek u travnju i svibnju 2025. na 13 nalazišta, temeljem ugovora s Hrvatskim cestama iz svibnja 2024. i rješenja Konzervatorskog odjela iz travnja 2025. godine.
Bez istraživanja ne ide ni dalje
– Arheološka istraživanja su nužna sukladno uvjetima iz lokacijske dozvole, tako da ih očekujemo i na idućim dionicama. Dio koji je dovršen odnosi se na arheološka sustavna istraživanja na etapama 1A i 1B, DC12 od km 0+000 do km 9+380 (L = 9,38 km), otkrili su nam iz Hrvatskih cesta, a za kraj su naveli i koliko se izdvaja za ovakva istraživanja, što je još jedna informacija koju smo ih zatražili.
Cijena probnih i sustavnih arheološka istraživanja ovisi o postupku javne nabave i zahtjevnosti arheološkog lokaliteta, ali generalno cijena probnih arheoloških istraživanja iznosi 10-15 EUR-a po dužnom metru trase. Sustavna arheološka istraživanja iznose od 5 do 10 EUR-a po m2 istražene površine, naveli su na naš upit.
