Je li ovo budućnost cestogradnje? Izgrađeno 160 km autoceste, a radnika nigdje
Gradilišta se nerijetko suočavaju s problemima podkapacitiranosti. S manjkom građevinskih radnika tako se ne suočava samo Hrvatska već niz država. Osim nedostatka radnika, vrijedi napomenuti da rad na terenu nije bezopasan te da bi nove tehnologije trebale poraditi na tome da ljudstvo bude zaštićeno. Oba problema riješila je Kina gdje je kompletno automatizirano asfaltirano 160 kilometara duge ceste.

cestogradnja | Canva
Događa se nešto što istovremeno nezamislivo i očekivano. Javlja se prvi primjer cestogradnje u kojemu bi čovjek bio samo – višak.
U Kini, odakle građevinske tvrtke djeluju širem svijeta šakom i kapom izgrađeno je prvih 158 kilometara ekspresne autoceste bez ijednog radnika. Baš sav posao odradili su dronovi i mega-strojevi za asfaltiranje.
Cestogradnja bez graditelja
Svijet je nedavno ostao u čudu zbog vijesti kako je izvedena prvo ikad asfaltiranje bez radnika, i to 157,79 kilometara ekspresne autoceste između Pekinga, Hong Konga i Macaa. Ovaj ambiciozni projekt ne samo da znači ogroman napredak u razvoju inteligentne infrastrukture, već je veliki korak za rješenje svih problema s kojima se godinama suočava graditeljstvo uslijed manjka radnika i zbog pitanja sigurnosti na radu, javlja highwayindustry.com.
Svi radovi asfaltiranja obavljeni su bez ijednog čovjeka. Umjesto radnika, na terenu su djelovali dronovi i golemi strojevi.

cestogradnja | pexels
Autonomni strojevi
Ovaj pothvat koji znači golemu promjenu u sektoru graditeljstva temeljen je na brojnoj floti autonomne cestogradilačke opreme i strojeva vodećeg proizvođača teške mašinerije na tržištu Sanyja. Od strojeva, na gradilištu se moglo vidjeti šest dvostrukih valjaka teških 13 tona, 20 metara širok finišer, te tri valjka s gumenim kotačima od 30 tona. Strojevi su ‘operirali’ u unaprijed definiranoj formaciji 1+3+3+3.
Odabrani sistem omogućio je pomno praćenje projekta i polagani napredak, metodu koja minimizira propuste kod asfaltiranja. Glavni akter ipak je bio finišer, nevjerojatni stroj koji predstavlja značajnu promjenu u cestogradnji. Ovaj uređaj je osigurao da asfalt bude glatko i ravnomjerno raspoređen, dok su gradilište pomno nadgledali dronovi.
Sigurnost na prvom mjestu
Ipak, ne smije se zaboraviti na aspekt sigurnosti na gradilištu koji pruža sofisticirana mašinerija. Novi strojevi u graditeljstvu bili su osigurani sistemima detekcije koji bi upozorili na bilo kakvu zadršku i osiguravali sigurnu izvedbu.
Gradnjom bez ljudske ruke, projekt je značajno umanjio potrebu za prisustvom radnika na gradilištu. Na taj način, umanjeni su troškovi, ali i sklonjen sigurnosni rizik u uvjetima koje se potencijalno ne može kontrolirati ili predvidjeti.
Može se zaključiti kako korak koji je napravila Kina neće ostati jedini pothvat cestogradnje. Dapače, isti scenarij vjerojatno je naša budućnost, a znanstvenici upozoravaju kako na tom putu valja razvijati i koristiti nove tehnologije za povećanu sigurnost i veću razinu učinkovitosti na terenu.
Norvežani su nedavno šokirali svijet strojevima koji možda ne grade bez ljudi, ali su nečujni. Više pročitajte ovdje.