Najskuplja dionica autoceste u Hrvatskoj ide dalje: Skoro sve spremno za posljednju etapu
Teren južne Dalmacije nije šala za cestogradnju. Baš iz tog razloga, dionica najskuplje autoceste u Hrvatskoj planirala se dugo i pomno, a početak njene gradnje čeka se još dulje. Od Rudina do Osojnika gotovo da nema toliko kilometara koliko je projektom predviđeno izgraditi vijadukata, nadvožnjaka i tunela. A sve da bi se jug države uvrstio na mapu mreže ‘naših’ autocesta. Jedan dio pothvata možda je zapeo na žalbi, ali zato ima važnih novosti za treću i posljednju etapu.
radovi na cesti | foto: unsplash
Jadransko-jonski koridor cestovna je poveznica od iznimne važnosti koja, kako samo ime kaže, prolazi uz istočnu obalu Jadrana i Jonskog mora. U Hrvatskoj nije izgrađen do kraja, a jedna od dvije posljednje karike potrebne da bude završen famozna je dionica između Dubrovnika i Metkovića.
Po izgradnji bi trebala postati najskuplja izgrađena u Hrvatskoj, po procijeni vrijednosti veće od 200 milijuna eura za samo jednu poddionicu, od Rudina do Slanog. Iako je gradnju tog dijela zaustavila žalba, kreću pripreme treće pod-trase.
Posljednja ‘kockica’
Gradnja ceste koja bi povezala Dubrovnik i Metković te osigurala pristup prometno izoliranom teritoriju južne Dalmacije, preko Pelješkog mosta, ne krasi blag teren. Od čitavog poteza Jadransko-jonske autoceste ukupno dugog 1.080 kilometara, dio na samom jugu Dalmacije karakterizira brdovit teren.
Dionice koje bi južnu Dalmaciju ubacile u mrežu hrvatskih autocesta projektna dokumentacija uporno opisuje kao konfiguracijski težak teren. Gradnja stoga ne bi prošla bez podizanja nužnih prometnih objekata, odnosno nadvožnjaka, podvožnjaka i vijadukata, a spominju se i tuneli. Upravo kompleksnost dionice objašnjava cifru investicije od koje odmah zaboli glava.
Razrađen koncept
Projekti za izgradnju posljednje nedovršene dionice koji bi poboljšali prometnu vezu s Dubrovačko-neretvanskom te unutar te županije odavno je izrađen. Zna se kako bi se gradilo i s kojim cestama, a po završetku dionica Rudine-Osojnik bi postala sastavnim dijelom autoceste A1 koja povezuje Zagreb i Dubrovnik.
radovi uz cestu | pixabay
Početak dionice neposredno je prije čvorišta Rudine, a završetak u čvorištu Osojnik, a cijela trasa trebala bi se graditi u tri etape odnosno poddionice. Za prve dvije dosad je izjavljena žalba te se njeno rješenje čeka za konačni odabir izvođača, dok su za treću u tijeku upravni postupci.
Nazire se nastavak
Iz Hrvatskih autocesta tumače, dionica Rudine-Osojnik koja je posljednjih godina podigla samo takvu prašinu u javnosti, podijeljena je u tri poddionice. Dosad, natječaj je raspisan za prve dvije, Rudine-Slano i PUO Mravinjac.
– Zatim je od te točke do Osojnika u tijeku pravni postupak koji uključuje i Studiju o procjeni utjecaja na okoliš. Za treću poddionicu tako se trenutno provode istražni radovi za potrebe provedbe studije utjecaja na okoliš, doznajemo iz HAC-a.
Za tu, treću i posljednju poddionicu potom će krenuti izrada projektne dokumentacije, a onda i pripreme za nadmetanje. Rudine-Slano, podsjećamo, započinje južno od naselja Visočani, nastavno na prethodnu dionicu autoceste A1. Dok se druga etapa, do PUO Mravinjac proteže od čvorišta Slano, do kojega je veza prema naselju omogućena županijskom cestom 6232.
Ipak bez ocjene
Posljednja dionica trasu bi zaokružila u Osojniku pa je kao takva posljednja karika u ovom infrastrukturnom izazovu. A dok je izvedba prve dvije etape trenutno u zastoju zbog žalbe iznesene DKOM-u na izmjene u dokumentaciji, priprema postupka nabave za posljednju mogla bi proteći lakše nego se očekivalo.
Naime, dok je 11. ožujka 2024. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za zahvat izgradnje 3. etape predmetne dionice autoceste zatražilo pod obavezno glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, Ministarstvo zaštite i zelene tranzicije Republike Hrvatske sada je donijelo olakotnu odluku. Ove godine, 1. travnja, dosudili su kako postupak procjene utjecaja na okoliš ipak nije potrebno provesti, a evo i zašto.
– Nositelj zahvata Hrvatske autoceste podnio je, putem opunomoćenika društva Institut IGH iz Zagreba, 6. svibnja 2024. godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koje sukladno odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave od 17. svibnja 2024. godine nastavlja s radom kao Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš Autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, stoji u pripadajućem Obrazloženju.
radovi na cesti | pexels
Najskuplji radovi
Podsjećamo, izgradnja samo prve etape, poddionice Rudine-Slano procijenjene je vrijednosti 201 milijun eura. Trebala se krenuti graditi, no nekoliko dana nakon obavijesti o izmijenama u dokumentaciji na istu je izjavljena žalba. Postupak je stoga sada na čekanju te se trenutno ništa ne događa na planu odabira izvođača.
– S obzirom na činjenicu da je uložena žalba na natječajnu dokumentaciju, čeka se rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Kako je žalbeni postupak još u tijeku, nismo u mogućnosti govoriti o detaljima do okončanja postupka, napisali su nam iz Hrvatskih autocesta.
Ovdje pročitajte više o neobičnom planu za gradnju podzemnog tunela u Dubrovniku. Ideja je iz 1980-tih, a ponovno je izronila u kampanji za lokalne izbore.
