Pretraga

Pulska Arena najveći je spomenik antike u Hrvatskoj: Svojedobno primala do 23.000 gledatelja

A- A+

Pulski Amfiteatar najveći je dobro očuvani spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Izgrađen je sredinom prvog stoljeća prije Krista dvjesto metara izvan gradskih zidina. Procjenjuje se da je gladijatorske borbe u amfiteatru svojedobno moglo gledati oko 23.000 gledatelja.

Pula | Unsplash

Danas se amfiteatar koristi za ljetne priredbe, filmske festivale, operne sezone, konjičke festivale, koncerte i može primiti do pet tisuća gledatelja. U toku ljeta se u ‘Areni’ održavaju i gladijatorske borbe u okviru antičkog povijesno-zabavnog spektakla ‘Spectacvla Antiqva’. U podzemnoj prostoriji nalazi se stalna izložba o maslinarstvu i vinogradarstvu Istre u antici.

Gradnju amfiteatra financirao je Rim

Gradnju amfiteatra u prvom stoljeću prije Krista financiralo je Rimsko carstvo. Građen je u toskanskom stilu i zauzima površinu od 11.466 metara kvadratnih. Na zapadnoj strani (okrenutoj prema moru) ima četiri etaže, povišeni temelj s ulazima i tri kata. Na istočnoj ima jedan kat manje jer je izgrađen na blagoj padini. Najveća visina mu je 32,45 metara.

Amfiteatar, Pula | Unsplash

Cijela arena građena je od vapnenca. Iznad glavnih ulaza izgradili su se lukovi širine četiri metra, veći nego ostali, kako bi se naglasilo gdje je glavni ulaz u arenu. Najznačajniji glavni ulaz bio je s južne strane jer je okrenut prema gradu. Kat iznad ulaza u arenu cijelim je opsegom zidan u 72 polukružne arkade. Zadnji kat pripadao je galeriji ovalnog oblika s natkrivenim krovom od keramičkih pločica. Galerija je bila otvorena i prema van sa 64 četvrtasta prozora.

Imao sustav odvodnje i natkrivanja od kiše

Pošto se nalazi na kosini, opasnost od ispiranja i klizanja terena uslijed kiša smanjena je izgradnjom sustava kanala za prihvat i odvodnju vode. Promjer borilišta u sredini je 67,9 metara po dužoj osi i 41,6 metara po kraćoj. Promjer cijele arene je 132,5 metara po dužoj osi i 105,1 metar po kraćoj. Ispod amfiteatra nalazila se podzemna prostorija direktno uklesana u stijenu, a po potrebi je i nadozidana. Služila je za držanje kaveza za zvijeri i raznih tehničkih pomagala za pripremu igara.

Amfiteatar, Pula | Grad Pula

Zanimljiva stvar je što je arena prije dvije tisuće godina imala sustav natkrivanja gledatelja u slučaju kiše. Gledalište se natkrivalo platnom uz pomoć sistema kolutova i užadi. Drveni jarboli, nosači platna, prolazili su kroz predviđene otvore na kamenom oluku. Na drugom kraju, iznad rubova borilišta, nalazio se metalni obruč poduprt okomitim jarbolima. Užad razapeta između vanjskih jarbola i unutrašnjeg metalnog obruča nosila je platno.

Izdvojeni članak

‘Svi putevi vode u Rim’: Stari Rimljani izgradili su 400.000 kilometara kvalitetnih cesta

Pulski Amfiteatar se razlikuje od ostalih antičkih jer ima četiri pravokutna tornja ukomponirana u vanjski plašt. U njima su bile smještene pomoćne stepenice koje su vodile do vrha. Na vrhu su se nalazili spremnici kišnice za okrjepu. Vrhovi tornjeva su također bili natkriveni, ali keramičkim pločicama.

Amfiteatar je bio multi-funkcionalan

U amfiteatru su se priređivale gladijatorske borbe i lov na zvijeri. Ulaz u gledalište se nije plaćao, ali se raspored sjedenja strogo pratio društvenom hijerarhijom. Osim igara, u borilištu su održavana javna suđenja i odrađivanja smrtnih kazni najvećih grešnika. U amfiteatru su mučeni pripadnici kršćanske zajednice na razne okrutne načine. Za amfiteatar u Puli veže se povijesna priča o mučeništvu sv. Germana, koji je postao svetac zaštitnik Pule.

Amfiteatar, Pula | Unsplash

Gladijatorske predstave i lov na zvijeri zabranjen je u petom stoljeću nove ere, a amfiteatar je prepušten propadanju i postao je izvor građevinskog materijala. No, i dalje je stoljećima fascinirao razne putopisce, umjetnike i arhitekte. Grafički prikazi amfiteatra našli su se u djelima o arhitekturi poznatih autora kao što su Sebastiano Serlio, Andrea Palladio, Antoine De Ville, Thomas Allason.

Izdvojeni članak

Rimljani su revolucionarizirali građevinarstvo: Njihovi mostovi još su uvijek u funkciji

Amfiteatar krasio je grafičke slike Pule, geografske karte kao i brojne grafičke mape o starim spomenicima i znamenitostima, među čijim se ističu autori Giovanni Battista Piranesi, Jacob Spon i George Wheler, Robert i James Adam, Charles Louis Clerisseau, Louis François Cassas i August Tischbein. Arheološka istraživanja amfiteatra počela su sredinom 18. stoljeća, a njegovo konzerviranje i restauriranje nastavlja se i danas.

Pulska Arena najveći je spomenik antike u Hrvatskoj: Svojedobno primala do 23.000 gledatelja
Share via
Copy link
Powered by Social Snap