O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

bojenje zida | foto: Freepik
Grijanje i hlađenje prostora čini oko 13 posto globalne potrošnje energije i oko 11 posto emisije stakleničkih plinova. Stoga je dobro vijest da je ekipa sa Sveučilišta Stanford izumila boje koje smanjuju potrošnju energije korištene za grijanje za oko 36 posto, te količinu energije potrebne za hlađenje za gotovo 21 posto.
Prvi testovi otpornosti boje na vanjske temperature prošli su odlično. U simulacijama tipične stambene zgrade srednje visine u različitim klimatskim zonama diljem SAD-a s novom bojom na vanjskim zidovima i krovovima, ukupna potrošnja energije za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju smanjila se za 7,4 posto tijekom godine dana, piše Stanford News.
Sadašnje boje s niskom emisijom obično imaju metalik srebrnu ili sivu boju, čija estetika ograničava njihovu upotrebu. Nove energetski učinkovite boje to ograničenje nemaju! Imaju dva sloja koja se nanose zasebno. Donji sloj koji reflektira infracrveno zračenje pomoću aluminijskih ljuskica i ultratanki, infracrveno proziran gornji sloj koji koristi anorganske nanočestice koji dolazi u širokom rasponu boja.
Do oko 80 posto visoke srednje infracrvene svjetlosti reflektira se od boja, obavljajući većinu posla zadržavanja topline unutra tijekom hladnog vremena i vani tijekom vrućeg vremena. Sloj boje također reflektira malo infracrvenog svjetla, povećavajući smanjenje klimatizacije. Istraživački tim testirao je njihove boje u bijeloj, plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj, narančastoj, ljubičastoj i tamno sivoj boji. Bile su 10 puta bolje od konvencionalnih boja u istim bojama u reflektiranju visoke srednje infracrvene svjetlosti, otkrili su istraživači.
Boje se mogu nanositi izvan zgrada kako bi se poboljšala energetska učinkovitost drugdje. Na primjer, mogli bi pokriti kamione i vagone koji se koriste za prijevoz hladnjačama, u kojima troškovi hlađenja mogu uzeti do polovice proračuna za prijevoz. Istraživači su također procijenili koliko bi njihove boje bile praktične u raznim situacijama.
Oba sloja su vodoodbojna, što bi trebalo povećati stabilnost u vlažnom okruženju. Obojene površine mogu se lako očistiti mokrom krpom ili ispiranjem vodom. Uz to, performanse i estetika boja nisu smanjene nakon neprekidnog jednotjednog izlaganja visokoj temperaturi (176 stupnjeva Fahrenheita), niskoj temperaturi (-320,5 stupnjeva Fahrenheita), kao i okruženjima s visokom i niskom kiselošću.
Pogledajte ovdje sve o zelenom betonu, novom dekarbonizirajućem materijalu.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 17 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 17 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026