Temeljna ploča ili trakasti temelji, koja je opcija bolja prilikom izgradnje kuće?

Potresi u Hrvatskoj su u dobro preispitali konstrukcijsku kvalitetu gradnje u Hrvatskoj, pa samim time i temelje koji su početna faza kvalitetne izgradnje. U našem podneblju se koriste dvije varijante temelja za izgradnju kuća, temeljna ploča i trakasti temelj. Kroz tekst ćemo proći kroz oba dvije opcije i možda pomoći onima koji grade kuću kako bi lakše donijeli odluku.

Temelji za kuću su osnovna strukturološka potpora cijele konstrukcije, o kvaliteti temelja ovisi stabilnost cijele kuće. U našem području se najviše radi temelja u obliku temeljnih ploča i trakastih temelja. Kroz tekst ćemo proći postupak, dodatke, cijenu i prednosti i mane obje vrste temelja u razgovoru s vlasnikom građevinske firme koja se bavi upravo izgradnjom temelja pa tako i cijelih kuća.

U razgovoru sa stručnjakom preporučio je temeljnu ploču kao najbolji i najsigurniji oblik temelja za jednu kuću. Upravo zato što se temeljna ploča prostire kroz cijelo podnožje kuće, a pošto se Hrvatska nalazi na seizmički aktivnom i potresnom području, temeljna ploča giba cijelu kuću u komadu, ako dođe do potresivanja tla. Ovisi hoće li nova kuća imati podrum ili kat ispod zemlje, toliko se mora dublje i više kopati za temelje. Temeljna ploča zahtjeva više materijala, točnije betona i armature, pa tako i toplinske i hidro izolacije. Zbog više materijala je viša i cijena, no ne u tolikoj mjeri. Debljina temeljne ploče za kuću je između 30 i 40 centimetara.

Trakasti temelji su vrsta temelja koji se postavljaju u zemlju samo ispod nosivih zidova kuće, nije kao ploča da prekriva cijelo podnožje. To je jeftinija varijanta, i to što je ploča sigurnija varijanta ne znači da je ovo nesigurna. Kod jakih potresa koji su nas zadesili u posljednje vrijeme, može doći do manjih pukotina i pucanja, jer se gibaju samo nosivi zidovi ispod kojih je trakasti temelj, a pregradni ne. Na tim spojevima može doći do pucanja, ali pošto se sve danas radi s armaturom, nema nikakve šanse do većih šteta ili urušavanja kuće.

Postupak za izgradnju temelja je isti, samo je razlika u pripremi, hoće li se za ploču iskopati više prostora ili za trakaste temelje samo dijelovi ispod nosivih zidova. Stavlja se beton i na njega armatura. Za trakasti temelj je otprilike trideset centimetara debljine po zidu. Naravno, ovisi o veličini građevine. Postupak izgradnje temelja sa svim dodacima počinje sa stavljanjem podložnog betona. Zatim, se na njega stavlja hidroizolacija koja se može napraviti od posebnih folija, za hidroizolaciju nam je sugovornik rekao da sve više i više ljudi u zadnje vrijeme traži uz toplinsku i hidro izolaciju.

Hidroizolacija dodatno osigurava kuću od vlage i poplava. Na hidroizolaciju se stavlja toplinska izolacija u oblicima jako tvrdog stiropora poput FIBRANxps koja je toplinska izolacijska ploča. Postoji i verzija FIBRANxps SEISMIC koja je dodatno prilagođena za potresna područja jer ima grubu površinu koja se prianja uz temeljnu ploču te osigurava čvrsto stajanje na mjestu toplinske izolacije. Na izolacije ide armatura i beton, temeljna ploča. Na to se stavlja još jedan dodatan sloj toplinske i hidro izolacije po potrebi. Kod trakastih temelja, postupak je isti. Ovo su postupci za kuće, kod velikih zgrada i građevina se gotovo uvijek upotrebljava temeljna ploča, a ne trakasti temelji.

Sav taj ‘sendvič’ slojeva se naziva i temeljni jastuk. Detaljnije o temeljnom jastuku možete pročitati ovdje.