Bauštelska reportaža: Četiri godine nakon potresa, u Capraškoj se završavaju stanovi za privremeno zbrinjavanje
Četiri godine nakon potresa na prostoru Sisačko-moslavačke županije u tijeku je izgradnja smještaja za one koji i dalje čekaju obnovu svojih domova. Prirodna katastrofa koja je pred sam kraj 2020. godine pogodila ovo područje prema podacima je oštetila oko 6,6 milijuna kvadrata, a brojni svoje stanove i kuće još uvijek obnavljaju. U sklopu Programa za stambeno zbrinjavanje u planu je gradnja ukupno 36 višestambenih zgrada na prostoru pogođene županije, među kojima i šest zgrada u Capraškoj ulici u Sisku. Radovi se privode kraju, te bi stanari u privremene domove trebali useliti u veljači 2025. godine. Kad se budu mogli vratiti svojim domovima, stanovi će se naseljavati po nekoliko osnova, a planovi su već tu.
Četiri godine nakon potresa, privode se kraju radovi na 6 višestambenih zgrada za privremeno zbrinjavanje u Capraškoj ulici | Foto: Bauštela.hr
Uskoro će biti četiri godine otkako je u ionako burnom razdoblju za pandemije koronavirusa Sisačko-moslavačku županiju zadesila prirodna katastrofa. Na sunčan zimski dan, 29. prosinca, Baniju je pogodio snažan potres. Osim ljudskih žrtava, potres je ostavio ozbiljne posljedice na domovima mnogih.
Galerija 9 Fotografija
Otvori
Od prosinca 2020. godine stanovništvo Sisačko-moslavačke županije bori se sa dvije velike krize: posljedicama razornih potresa i pandemijom COVID-19. Velika oštećenja u stambenom, zdravstvenom, obrazovnom, poslovnom, poljoprivrednom, vodoopskrbnom i drugim sektorima bitno su utjecali na životni standard gdje se dio stanovništva još uvijek bori sa zadovoljenjem osnovnih životnih potreba, stoji u dokumentu Procjena humanitarnih potreba za Sisačko-moslavačku županiju izdanom u prosincu 2021. godine.
Prema dokumentu koji je izradila Koordinacija humanitaraca Sisačko-moslavačke županije u ime humanitarne zajednice i partnera stoji kako je nakon potresa u potrebi za humanitarnom pomoći bilo 118 tisuća ljudi. Smrtno je stradalo 7 osoba, a nekoliko je ozlijeđeno, dok je naknadno utvrđena i značajna šteta na fizičku imovinu.
Šteta na fizičkoj imovini
Štetu su pretrpjeli gradovi Petrinja, Sisak, Glina, ali i sela koja se nalaze u neposrednoj blizini. Ukupno je oštećeno preko 38.000 stambenih objekata. Teško su oštećeni privatne i javne zgrade. Od ukupnog fonda, za preko 20 posto objekata procijenjeno je kako su trenutno neupotrebljivi – a od stambenog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji u potresu je stradalo čak 6.607.567 kvadrata.
Od 23. veljače 2023. godine, na snazi je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Taj Zakon predviđa način i postupak obnove, uklanjanje oštećenih to jest uništenih zgrada, kao i gradnju te opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, novčanu pomoć te određuje nadležna tijela, rokove za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, stoji u opisu samog Zakona.
Stambeno zbrinjavanje
K tome je 22. veljače 2024. Vlada donijela Program stambenog zbrinjavanja na području Sisačko-moslavačke županije u sklopu kojega je pokrenuta gradnja 36 višestambenih zgrada. Radi se o 20 zgrada u Sisku, osam zgrada u Petrinji, dvije zgrade u Topuskom te po jednoj zgradi u Glini, Lekeniku, Kutini, Jasenovcu, Sunji i Hrvatskoj Kostajnici. Tada se počinjalo graditi, a mi smo pred okrugle četiri godine od strašnog događaja posjetili jedno aktivno gradilište u visokoj fazi završenosti, ono u Capraškoj ulici u Sisku.
– Nalazimo se u Sisku u Capraškoj ulici na gradilištu šest zgrada sa ukupno 114 stambenih jedinica. Vrijednost ovih radova je 17,5 milijuna eura s PDV-om. Kompletan iznos je osiguran u proračunu Republike Hrvatske. Inače, ovih šest zgrada su dio programa Vlade RH kojim se gradi 36 višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije sa ukupno 666 stanova, rekao nam je na početku obilaska državni tajnik Domagoj Orlić koji je istupio pred investitorom projekta, Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Tipske zgrade
Državni tajnik nas je uputio u tijek radova i proveo gradilištem dok su se na već izgrađenim zgradama bijelile prve pahulje, prekrivši parkiralište, raskopanu zemlju pa i same građevine tankim bijelim pokrivačem. Podsjećamo, za sve zgrade se iz proračuna ukupno izdvaja oko 100 milijuna eura.
Šest zgrada u Capraškoj ulici u Sisku, što se može uočiti na prvi pogled, tipske su zgrade kao i dvanaest zgrada već useljenih na prostoru Sisačko-moslavačke županije i to osam na području Petrinje i četiri zgrade na području Gline. Dodatnih osam zgrada trenutno u izgradnji. Taj projekt bio je financiran iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, govori nam državni tajnik Orlić. Nakon što smo ušli u jednu od zgrada i krenuli obilaziti stanove, uvidjeli smo da su stanovi velikim dijelom popločani, oličeni te se može reći da je projekt u visokoj fazi završenosti.
Visoka faza završenosti
U obilasku nam se pridružuje i voditelj gradilišta Zvonimir Đipalo, inženjer tvrtke izvođača Lavčević i Lavčević inženjering iz Splita. On također potvrđuje da će radovi na gradilištu završiti i prije ugovorenog roka dodajući kako se trenutno izvode praktički završni radovi – ličenje, gips-kartonski radovi, uređenje okoliša oko zgrada kao i priprema za hortikulturno uređenje.
– Trenutno smo na gradilištu gdje radimo šest višestambenih zgrada zajedno s okolišem u Sisku u Capraškoj ulici. Sada smo u fazi izvođenja samih završnih radova. Što se tiče zgrada, izvodimo keramičarske, bojadiserske i fasaderske radove, dok je od okoliša završena kompletna podzemna infrastruktura, asfaltirani su prometni pristupi i parkinzi. Na samom okolišu ugrađujemo betonske kocke i završavamo hortikulturom, opisuje Đipalo napominjući kako su radovi trenutno mjesec dana ispred ugovorenog roka.
Povoljni uvjeti za gradnju
Ugovoreni rok za završetak je veljača 2025. godine a Đipalo objašnjava kako su ‘brzom’ napretku radova pridonijeli prije svega povoljni uvjeti na gradilištu. Dok stojimo u stanu jedne od gotovo završenih zgrada, već možemo zamisliti i gdje će ići namještaj. Istovremeno oko nas, upravo suprotno tonu razgovora, snijeg se već dobrano uhvatio na površine i nastavlja padati. Stanovi u tipskim zgradama pritom su prilagođeni raznim obiteljima, odnosno brojevima stanara, pa su i tlocrti različitih površina.
– To su stanovi površine od 34 do 90 kvadrata – imamo jednosobnih, dvosobnih, trosobnih i četverosobnih stanova. Dakle, prilagođeni su svakoj vrsti kućanstva, odnosno svakoj obitelji, ovisno o broju članova, osvrće se na površinu stanova Orlić.
Budući da se stanovi grade temeljem Zakona o obnovi i Programa stambenog zbrinjavanja na području Sisačko-moslavačke županije, oni će prije svega biti namijenjeni privremenom smještaju sugrađana čiji se domovi još grade ili obnavljaju. Nakon što dovršetka obnove, ovom područje će biti bogatije za preko 1000 stanova koji će se moći koristit u svrhu stambenog zbrinjavanja i uklopiti u Nacionalni plan stambene politike RH.
Za i nakon obnove
Prema Zakonu o obnovi, ponavlja nam Orlić, zgrade su predviđene za privremeno stambeno zbrinjavanje. Unatoč sufinanciranju najma građanima čija imovina nije još obnovljena, Sisak nema dovoljno zamjenskog smještaja za sve pa će oni koji čekaju na obnovu ili izgradnju doma ostvariti pravo na stanovanje u ovim i drugim novim zgradama. Kad se budu mogli vratiti domovima, kaže, očekuje se da za stanove neće izostati interes građana Siska, ali i iz drugih obližnjih gradova i mjesta, tako da u budućnosti ne bi trebalo biti praznih kvadrata.
– Interes građana nedvojbeno postoji. Uzmite u obzir da je prije dva tjedna završena i autocesta do Siska i općenito se očekuje pritisak na stambeni fond ovdje na području grada Siska. Određeni broj mladih obitelji s područja Zagreba i okolice isto tako bi mogli htjeti doseliti ovdje na područje Grada Siska, koji je završetkom autoceste praktički postao predgrađe grada Zagreba. Naime, danas, vožnja osobnim automobilom od Siska do Buzina traje do 25 minuta. Vjerujem da će svi ti stanovi nakon što prestane potreba za privremenim stambenim zbrinjavanjem nedvojbeno biti popunjeni po drugim programima, komentirao je Orlić, napominjući kako su u Lonjskoj ulici već useljene dvije POS-ove zgrade građene iz Državnog programa poticane stanogradnje, a u koje je uselilo ukupno 30 obitelji.
Osim izgrađene autoceste, očekivano je da bi sugrađane iz ostalih dijelova Hrvatske na ovo područje mogla privući i obnova zgrada javnog sektora. U tom kontekstu, Orlić je posebno izdvojio zdravstvene i obrazovne ustanove čiju je obnovu uspješno provodila Sisačko-moslavačka županija.
Kakva je suradnja s Gradom?
Iako je, kako smo napisali, gradnja tekla prilično glatko, osim povoljnih vremenskih uvjeta, olakotna okolnost u gradnji bilo je i što su zgrade građene na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Lokacije preostalih gradilišta bile su u vlasništvu Grada Siska pa je tu izvršena zamjena, odnosno kupoprodaja.
– S obzirom da je APN sklopio ugovor o međusobnim pravima i obvezama, svako od tih zemljišta je procijenjeno i Grad će sukladno vrijednosti tih zemljišta, u protuvrijednosti dobiti kvadrate u novosagrađenim zgradama, pojasnio je Orlić.
Unatoč u pravilu uspješnoj suradnji, čini se da na jednoj lokaciji gdje je planirana izgradnja zgrada ipak postoje ‘problemi’. Na lokaciji u Vinogradskoj ulici, zemljište je u vlasništvu Opće bolnice dr. Ivo Pedišić, no Grad Sisak usporava projekt ne želeći riješiti pitanje pristupne ceste i kanalizacije. No, očekujem da će se ovo pitanje riješiti narednom razdoblju, budući da bi izgradnja zgrade ali i cjelokupan projekt ‘ide na ruku’ i samom gradu Sisku, zaključno je rekao Orlić.
Ostale bauštelske reportaže pročitajte ovdje.
