Uskoro slijedi izgradnja nove luke u Rijeci: Porto Baroš će biti najluksuznija marina u Hrvatskoj
U Rijeci, gdje se nalazi najveća hrvatska luka, previđena je izgradnja nove luke, nautičkog turizma – Porto Baroš. Predviđena je rekonstrukcija, prenamjena, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina, kao i izgradnja novih građevina. Planirani kapacitet luke iznosi 260 vezova.
Porto Baroš će se nalaziti sjeverno od ušća rijeke Rječine koja prolazi kroz grad. Planirani kapacitet luke je 260 vezova, od kojih je 182 charter tipa, a 89 je predviđeno za vlasničke brodove. Luka je planirana u kategoriji pet sidara, a idejni projekt potpisuje arhitektonski studio Zona sto d.o.o., piše Geotech.
Ideja nove nautičke luke jest da bude najluksuznija marina u Hrvatskoj. Predviđa se da će zbog svoje veličine, ali i povoljne geografske pozicije, marina biti od velikog značaja što za stanovnike grada Rijeke, što za nautiku i turizam cijele Hrvatske
Prije samog početka izgradnje luke, provedena su inženjerskogeološka i geotehnička istraživanja, na temelju kojih je izrađen i geotehnički elaborat. Istraživanja su se sastojala od geološke i geotehničke prospekcije šireg područja, iskopa sondažnih jama, istraživačkog bušenja, inženjerskogeološkog kartiranja terena, determinacije bušaćih jezgri i sondažnih jama, CPTU ispitivanja, laboratorijskih ispitivanja, geofizičkih ispitivanja, mjerenja razine podzemnih voda, ispitivanja vodopropusnosti i obrade podataka ranijih istraživanja.
Detaljna mjerenja
U svrhu utvrđivanja geotehničkih značajki lokacije i temeljnog tla, izvedeno je sedam (7) istraživačkih rotacijskih bušotina duljina od 20,0 m do 60,0 m, ukupne duljine 199,0 m. U sklopu jedne od bušotina izveden je statički penetracijski pokus s mjerenjem pornog tlaka (CPTU). Prethodno CPTU ispitivanju, izvedeno je predbušenje kroz nasipni materijal dubine 38 m i zacjevljenje bušotine kako bi se omogućio nesmetani rad CPTU sonde.
Sonda konusnog oblika utiskuje u tlo jednolikom brzinom te se mjeri otpor utiskivanju sonde, qc, te trenje na plaštu sonde, fs koje se aktivira prilikom utiskivanja sonde između plašta i okolnog tla. Osim otpora utiskivanju i trenja na plaštu, mogu se mjeriti porni tlak, u2, (CPTU) i temperatura u okolini sonde, prikupljati podaci o seizmičkim valovima (SCPT) i sl. Dobiveni podaci korišteni su pri utvrđivanju vrste i profila tla te procijeni parametara krutosti i čvrstoće tla.
Na istraživanom području je također provedeno geofizičko ispitivanje seizmičke refrakcije u sklopu kojeg je izvedeno šest (6) seizmičkih profila te četiri (4) MASW profila ukupne duljine 801,0 m, u svrhu određivanja prostornog rasporeda inženjerskogeoloških sredina. Laboratorijska ispitivanja na uzorcima dala su nam korisne parametre koji su poslužili kao ulazni podaci za projektiranje. U svrhu utvrđivanja dubine i oblika temelja postojećeg objekta izvedene su četiri (4) sondažne jame.
U sklopu predviđenih istražnih radova provedeno je ispitivanje vodopropusnosti koje se vrši gravitacijskim ulijevanjem vode konstantnim protokom u upojnu bušotinu. Izvedeno je i kontinuirano mjerenje razine vode u periodu od 45 dana u konstrukcijama upojnih bušotina uz pomoć automatskih mjerača razine vode („water level logger“) s intervalima mjerenja od 30 minuta.
Na temelju provedenih istraživačkih radova, utvrđene su naslage nabačaja (AF) i aluvijalne naslage (Qal) koje su podijeljene u 5 geotehničkih jedinica na temelju granulometrijskog sastava, zbijenosti i konzistencije materijala. Naslage nabačaja predstavljene su slabo graduiranim šljunkom srednje do dobre zbijenosti koji mjestimično sadrži veće količine gline. Aluvijalne naslage su vrlo heterogene te su predstavljene naslagama gline i praha krute konzistencije, te naslagama pijeska i šljunka rahle do dobre zbijenosti. Predmetno područje nalazi se u neposrednoj blizini ušća rijeke Rječine koja donosi erodirani materijal iz kojeg su se formirali riječni nanosi čija debljina može iznositi i više od 55 m koliko je utvrđeno istražnim bušenjem.