Cestovni promet najrazvijenija je prometna grana u Hrvatskoj u koju se najviše ulagalo od proglašenja neovisnosti. Spojiti cijelu zemlju kvalitetnim i brzim cestovnim pravcima svim je dosadašnjim vladama bio prioritet, a to je značilo probijanje većeg broja tunela. Najviše ih je vezano uz autocestu A1, no jedan od 10 najdužih nalazi se i na manjem hrvatskom otoku.
Tko god da se prvi puta automobilom vozi kroz Hrvatsku, posebno iz pravca istok-jug, ostaje iznenađen brojem tunela na glavnim cestovnim pravcima. Iako se po dužini ne mogu usporediti s onima u, primjerice, Norveškoj, treba im odati priznanje za veliki doprinos razvoju turizma i gospodarsko povezivanje svih krajeva Hrvatske međusobno, ali i zemlje s inozemstvom.
10. Tunel Selca-Dubovica, 1.516 metara
Tunel Selce-Dubovica se nalazi na glavnoj prometnici DC-116 između Starog Grada i grada Hvara. Gotovo je dvjesto metara niži od stare glavne ulice 6252. Dug je 1.516 metara, a pušten je u promet 1999. godine. Na sjevernom ulazu nalazi se crpna stanica ‘Tunel’ hvarskog vodovoda, koja šalje vodu do vodospreme ‘Grablje’, za vodoopskrbu Velog Grablja i Brusja.
Zanimljivo je da je ovaj tunel Stari Grad i grad Hvar povezao ne samo u cestovnom prometu, već kada je pitanja vodoopskrba. Naime, iz crpne stanice ‘Stari Grad’ voda se crpkama diže u vodospremu ‘Budinjac’ preko tunela ‘Selca – Dubovica sve do grada Hvara.
Dubovica | foto: wikipedia
9. Brinje 1.560 metara
Tunel Brinje je cestovni je tunel na dionici Mala Kapela – Žuta lokva autoceste A1. Za promet je otvoren 2004. U prometu su obje tunelske cijevi, a najveća dopuštena brzina je 100 km/h. Duljine cijevi iznose 1.542 i 1540 metara. Širina voznih trakova je 3,5 metra, a uz njih su dva rubna traka od 0,35 metara, te revizijske staze širine 0,9 metara. U okviru testiranja Euro TAP-a (European Tunnel Assessment Programme), tunel je 2007. proglašen najsigurnijim tunelom u Europi.
Ovaj tunel se nadzire 24 sata u Centru za održavanje i kontrolu prometa Brinje. Opremljen je videokamerama, sustavom svjetlosne promjenjive signalizacije te sustavom za SOS intervenciju. U svakoj cijevi je ugibalište duljine 40 m i širine 3,5 m, a izgrađena su i tri pješačka prolaza između cijevi, svakih 240 do 300 metara. Cijelom dužinom tunela izgrađen je automatski sustav za otkrivanje požara i vatrodojavu, te hidrantska mreža s ručnim vatrogasnim aparatima, uz 24 satno dežurstvo vatrogasne postrojbe HAC-a.
Tunel Brinje | foto: wikipedia
8. Sveta tri kralja, 1.741 metara
Tunela Sv. Tri Kralja nalazi se na autocesti Zagreb – Macelj koja je dio europskog prometnog koridora X i dio je Pyhrnske autoceste Nürnberg – Graz – Maribor – Zagreb. Dogradnja punog profila koja je uključila konstrukciju tunela Sveta tri kralja bila je izuzetno važna za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor. Tunel predstavlja najzahtjevniji objekt na ovoj autocesti na kojem je potrebno osigurati visoku razinu sigurnosti i operativnosti.
cestovni tunel | foto: Freepik
7. Tuhobić, 2.141 metara
Tunel Tuhobić jedan je od najznačajnijih objekta na trasi hrvatske autoceste A6. Dug je 2.143 metra, te je najduži tunel na trasi autoceste A6. Nalazi na nadmorskoj visini od 700 metara. Povezuje Gorski kotar i Hrvatsko primorje između čvorova Vrata i Oštrovica.
Kopanje tunela počelo je 1996. godine, a prva tunelska cijev otvorena je 1997. godine s nekim dionicama autoceste Rijeka–Zagreb. Budući da je autocesta u početku izvedena kao poluautocesta, druga cijev tunela nije iskopana cijelo desetljeće. Njena izgradnja je započela tek u kolovozu 2006., a iskopi su završeni u kolovozu 2007. godine. Završena autocesta, uključujući i drugu cijev tunela Tuhobić, otvorena je u listopadu 2008.Tunel se naplaćuje unutar zatvorenog sustava naplate autoceste A6.
Tunel Tuhobić | foto: wikipedia
6. Plasina 2.300 metara
Tunel Plasina je cestovni je tunel na dionici Žuta Lokova – Ličko Lešće autoceste A1. Obje tunelske cijevi duge su 2.300 metara. Sjeverni portal nalazi se na nadmorskoj od 532 metara, a južni na 547 metara. U prometu su obje tunelske cijevi, a najveća dopuštena brzina je 100 km/h. U okviru testiranja Euro TAP-a (European Tunnel Assessment Programme), tunel je 2005. proglašen trećim sigurnim tunelom u Europi.
Opremljen je najboljom tunelskom opremom koja obuhvaća integriranu ventilaciju, vodoopskrbu, sustave zaštite od požara, video nadzor i telekomunikacijskim instalacije. Izgrađen je u roku od 15 mjeseci uz prosječno dnevno 30 napredovanje od približno 7,5 metara.
Tunel Plasina | foto: wikipedia
5. Debeli brijeg, 2.467 metara
Tunel Debeli brijeg se nalazi na drugoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu i jedan je od najkompleksnijih objekata u projektu ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’ koji provode Hrvatske ceste. Radovi na probijanju tunela započeli su 7. travnja 2020. godine, probijen je u lipnju 2021. godine. Probijala ga je tvrtka Strabag u vrijeme pandemije, a radovi su završeni čak 74 dana prije roka.
Građen prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi NATM, koja uključuje najsuvremenije inženjerske i tehnološke trendove, a pored glavne tunelske cijevi ima i jednu servisnu s kojom je povezana s devet pješačkih i dva poprečna prolaza za interventna vozila. Na probijanju tunela dnevno je radilo približno 100 građevinaca, a ukupno je iskopano 113.959 kubnih metara materijala.
Tunel Debeli Brijeg | foto: screenshot YT
4. Sveti Ilija, 4.248 metara
Tunel Sveti Ilija cestovni je tunel kroz Bikovo koji povezuje obalni i kontinentalni dio Splitsko-dalmatinske županije. Tunel je dugačak 4.248 metara, ima kolnik širine od 7,7 metara i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4.255,62 m. Tunel se nalazi na trasi državne ceste D76. Pozicioniran je tako da povezuje naselja Bast u općini Baška Voda s južne strane i Rastovac u općini Zagvozd sa sjeverne strane.
Nazvan je po biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, uz napomenu da je prema visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi europski cestovni tunel u krškom masivu. Gradnja tunela počela je 2008. godine sa sjeverne strane, a probijen je u siječnju 2010. godine. U probijanju su sudjelovale tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba, koja je probijala tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz Splita, koji je probijao tunel s južne strane.
Tunel Sv. Ilija | foto: wikipedia
3. Učka, 5.062 metara
Tunel Učka je cestovni tunel u RH koji prolazi kroz planinsko gorje Učku na autocesti A8. Bio je najduži cestovni tunel Hrvatske do izgradnje tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Tunel je dugačak 5.062, a širok 9,10 metara. Promet se odvija u oba smjera uz ograničenje brzine od 80 km/h, a pretjecanje je zabranjeno.
Tunel ima 83 nadzorne kamere, 538 požarnih detektora, 39 hidranata i 38 SOS stanica. U tunelu se nalazi i pet ugibališta te tri okretišta. U prosincu 2020. započelo se s probijanjem 5,63 km duge druge cijevi tunela, čiji se kraj izgradnje očekuje sredinom 2024. Kako je tunel ujedno i naplatna postaja Istraskog ipsilona, za prolaz se naplaćuje cestarina.
Tunel Učka | foto: wikipedia
2. Sveti Rok, 5.679 metara
Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika. Jedna cijev mu je duga 5.679, a druga 5.670 metara. Prolazi kroz planinu Velebit između općine Sveti Rok sa sjeverne strane i Maslenice s južne strane. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 metara i spojene s 4 prolaza za vozila i 15 prolaza za pješake. Kolnik tunela sastoji se od dvije prometne trake širine 3,5 metra i rubnih traka širine 0,35 metara, tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 metara.
Zanimljivo je da se tunel se počeo graditi 1993. godine dok je sjeverna strana još bila okupirana. Zapadna cijev tunela otvorena je 2003. godine, dok je istočna otvorena 2009. godine. Tunel su izradile domaće tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba i Konstruktor inženjering iz Splita.
Tunel Sv. Rok | foto: wikipedia
1. Mala Kapela, 5.821 metar
Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj, na autocesti A1. Nalazi se u predjelu između sela Jezerane i Modruš između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1. Tunel ima dvije cijevi koje su međusobno razmaknute 25 metara. Cijevi ovog tunela su različitih dužina, jedna je duga 5.780 metara a druga 5.821 metar. Prolazi kroz planinu koje se zove Mala Kapela i po kojoj je i dobio ime.
Zapadna cijev tunela puštena je u promet u lipnju 2005. godine. Do svibnja 2009. godine kada je otvorena istična cijev ovoga tunela promet se odvijao uglavnom dvosmjerno jedinom zapadnom cijevi tunela, osim u vrhuncima turističke sezone kada se povremeno regulirao jednosmjerno. Obje tunelske cijevi su opremljene ventilacijom, potpunom svjetlosnom i znakovnom signalizacijom, izlazima u slučaju nužde, proširenjima za zaustavljanje u slučaju hitnih situacija. Cijevi su na više mjesta povezane manjim prolazima u slučaju da jedna od cijevi bude blokirana, od tih prolaza 6 je za vozila a 14 je pješačkih. Također, tunel je opremljen uređajima koji distribuiraju radijski signal Hrvatskog radija.
Tunel Mala Kapela | foto: wikipedia
Pogledajte ovdje popis 10 najdužih tunela u Europi.
