Domaći arheolozi otkrili sarkofag star više od 800 godina, a unutra ljudski kostur s životinjskom glavom
Arheolozi su otkrili sarkofag iz ranog 13. stoljeća s ljudskim kosturom bez glave u Pakracu. Umjesto ljudske glave pronađeni su ostaci životinjske lubanje, najvjerojatnije konjske, što ukazuje na vampirizam. Osobama koje su tijekom života smatrane zlima, prije ukopa su odsijecane glave jer se vjerovalo da će ih to spriječiti da nakon smrti progone žive. Na arheološkom lokalitetu Stari grad Pakrac su tijekom proteklih osam godina iskopana 74 posmrtna ostatka te još 21 iz kosturnice uz južnu stranu crkve.
Na arheološkom lokalitetu Stari grad Pakrac pronađen je sarkofag s vrlo neobičnim i nesvakidašnjim sadržajem. U njemu je bio ljudski kostur bez glave. Na mjestu gdje je trebala biti glava, arheolozi su otkrili ostatke lubanje, točnije čeljusti životinjskog porijekla, pretpostavlja se konjske glave, što upućuje na vampirizam.
Sarkofag je drven i odlično očuvan, a pronađen je na dubini od oko pet metara, na razini koja vremenski odgovara periodu ranog 13. stoljeća. Arheološka istraživanja na području Pakraca vodi arheolog i zaposlenik Muzeja grada Pakraca Krešimir Vacek, zajedno s kolegicom Teom Lokner, izvještava mojportal.hr.
Vacek je objasnio da su ljudi u to vrijeme vjerovali da zle osobe, čak i nakon smrti, mogu progoniti žive i donositi im nesreću. Zbog toga su ih često sakatili, najčešće odsijecanjem glave. Prema Vacekovim riječima, životinjska glava u ovom sarkofagu je na neki način ‘zablindirana’ pjeskovitom sivom zemljom koja je trebala magijski poslužiti kao blokada pokojnika u zagrobnom životu, odnosno da se iz njega više ne vrati.
Pokojnik je bio važna osoba
Ljudski kostur pokopan je u smjeru istok – zapad, što potvrđuje namjerno orijentiranje i također upućuje na prakticiranje poganskih običaja. Uz to, pokojnik je pokopan na sjevernoj strani groblja koja u Srednjem vijeku nije bila favorizirana. Pokopan je u luksuznom, gotičkom sarkofagu, što dokazuje da se radilo o jako važnoj i cijenjenoj osobi tog vremena.
– U crkvi su pokopani znatno bogatije osobe, a ni jedna nije imala takav lijes pa se otvara pitanje je li taj lijes imao neku magijsku funkciju? Iako su ga osakatili, sahranili su ga na samom kršćanskom groblju, što pokazuje da su mu time odali najveće počasti jer su inače takve ‘vampirske’ ukope pokapali ili na rubu ili izvan groblja, rekao je Vacek.
Pronađeni posmrtni ostaci gotovo 100 osoba
U proteklih osam godina na ovom lokalitetu iskopana su 74 posmrtna ostatka te ostaci još 21 osobe iz kosturnice uz južnu stranu crkve. Nakon čišćenja i pranja svi će biti poslani na antropološku analizu u Zagreb, a nakon toga vraćeni u Pakrac i biti sahranjeni na gradskom groblju ili vraćeni na lokaciju gdje su otkriveni. Provode se zaštitni arheološki radovi koji prethode građevinskima jer je na lokalitetu planirana izgradnja Arheološkog parka.
Ovaj lokalitet potvrđuje prisutnost prvih kršćana u Pakracu, pretpostavlja se Ivanovaca ili Templara, čija je misija bila braniti i širiti svoja religijska uvjerenja. Sarkofag je stoga još zanimljiviji nalaz jer jasno dokazuje da su oni štovali neke poganske tradicije, što je Crkva u potpunosti zabranjivala.
Na istom lokalitetu je prije nešto više od dva mjeseca pronađen zlatni dukat dužda Francesca Dandola iz razdoblja njegove vladavine od 1329. do 1339. godine. Otkriven je u zidu crkve, odnosno u temeljnom dijelu posljednje nadogradnje crkve koja je rađena u ranom 16. stoljeću.
Pogledajte ovdje koji dio Hrvatske akademik Mladen Obad-Šćitaroci smatra najbogatijim arheološkom baštinom.