Gradi se novi čvor koji će povezivati autocestu s Petrinjom, za sedam milijuna eura stiže i veliki rotor
Nakon dugogodišnjeg čekanja, krajem prošle godine napokon je otvorena autocesta A11 Zagreb – Sisak. No, iako je autocesta otvorena, još uvijek ne vodi izravno do Siska niti do Petrinje. Kako bi se Petrinja preko državne ceste D30 povezala s autocestom, izgradit će se novi čvor Žažina, kao i spojna cesta te rotor. U tu svrhu raspisan je javni natječaj u vrijednosti od sedam milijuna eura.
Autocesta A11 | Foto: SMZ
Još krajem prošle godine, nakon gotovo dva desetljeća planiranja, izgradnje i brojnih zastoja, dovršena je autocesta A11 Zagreb – Sisak. Posljednja faza projekta, koja uključuje i spojnu cestu kod mjesta Stupno, svečano je otvorena 22. listopada 2024. godine. Time je dovršen i čvor Stupno, čime se vrijeme putovanja između Zagreba i Siska skratilo za približno 15 minuta.
No, tehnički autocesta još uvijek nije izravno povezana sa Siskom, niti sa susjednom Petrinjom. To će se uskoro promijeniti jer kreće izgradnja čvora Žažina, koji Hrvatske autoceste planiraju na dionici Lekenik – Čvor Sisak. Naime, sada je rapisan javni natječaj za izvođača radova u vrijednosti od 7 milijuna eura.
Planirani čvor Žažina
Ovaj čvor omogućit će povezivanje autoceste A11 s državnom cestom D30 koja vodi prema Petrinji. Idejno je rješenje već izrađeno, a postupak javne nabave u vrijednosti od sedam milijuna eura je u tijeku. Novi čvor bit će smješten u blizini planirane rekonstrukcije državne ceste D30, čime će se osigurati cjelovito prometno rješenje koje povezuje Petrinju sa sustavom autocesta Republike Hrvatske.
Prema idejnom rješenju objavljenom u EOJN-u, nalazit će se u stacionaži glavne trase autoceste, približno na 25+796 kilometru, otprilike 312 metara jugoistočno od postojećeg nadvožnjaka Greda. Čvor će biti izveden u obliku prometnog čvorišta tipa ‘truba’, uobičajenog za lokacije gdje se spajaju autoceste i važne državne ceste, uz zadovoljenje svih prometno-tehničkih i sigurnosnih zahtjeva.
Glavni radijus čvorišta iznosi 55 metara, a svi ostali radijusi su veći, što osigurava glatko i sigurno kretanje vozila kroz sve dijelove čvora, bez naglih promjena smjera. Projektirana računska brzina kretanja unutar čvora je 40 km/h, što je u skladu s tehničkim normama za ovu vrstu raskrižja. Rješenje uključuje tri jednosmjerne rampe koje omogućuju sve potrebne ulaze i izlaze s autoceste. Raspored rampi pažljivo je oblikovan kako bi se minimaliziralo presijecanje prometnih tokova i omogućilo nesmetano uključivanje i isključivanje vozila.
Duljina rampi kreće se od 565 do 785 metara, a širina kolnika iznosi 6,3 metra, uključujući vozne i rubne trake. Uzdužni nagibi rampi ne prelaze tri posto, čime se osigurava dobra vožnja u svim vremenskim uvjetima. Nadvožnjak koji premošćuje glavnu trasu autoceste koncipiran je s vertikalnim zaobljenjem radijusa 3500 metara, što dodatno pridonosi preglednosti i sigurnosti.
Spojna cesta
Po izlasku iz čvorišta, spojna cesta u duljini od približno 900 metara vodi prema križanju državnih cesta D30 i D36. Trasa se pruža jugozapadno, zatim se zakreće blagim lijevim zavojem radijusa 350 metara, kako bi se prirodno uklopila u buduće kružno raskrižje. Ovaj oblik trase odabran je kako bi se zadržala maksimalna protočnost prometa i smanjile potrebe za korekcijama brzine vožnje.
Spojna cesta bit će dvosmjerna prometnica s po jednom prometnom trakom u svakom smjeru, širine 7 metara s bankinama, projektirana za brzine do 80 km/h. Uz trasu su predviđeni oborinska odvodnja, potrebni nasipi i zaštitne ograde gdje je to nužno. Ova spojna cesta, iako relativno kratka, predstavlja ključni element u integraciji petrinjskog područja s autocestom A11 i osigurava brzo, sigurno i pouzdano prometno povezivanje s ostatkom Hrvatske.
Čvor Žažina | Foto: EOJN
Kružno raskrižje
Na kraju spojne ceste predviđena je izgradnja jednotračnog, srednje velikog izvanurbanog kružnog raskrižja koje će povezivati novi čvor Žažina s državnim cestama DC30 i DC36. Ovo kružno raskrižje imat će četiri privoza, s jasno kanaliziranim prometnim tokovima i razdjelnicima radi povećanja sigurnosti i preglednosti. Središnji otok bit će hortikulturno uređen, a kolnik izrađen od kamenih betonskih kocaka.
Zbog prometne važnosti raskrižja, svi njegovi elementi projektirani su tako da omoguće prolaz najdužim teretnim vozilima, do dužine 16,5 metara. Kapacitet raskrižja iznosi između 22.000 i 24.000 vozila dnevno, što osigurava visoku razinu prometne usluge i sigurnosti.
Rasvjeta i elektroenergetski priključci
Projektom je predviđena moderna LED cestovna rasvjeta uz spojnu cestu i u zoni kružnog raskrižja. Koristit će se svjetiljke visoke energetske učinkovitosti i konstantnog svjetlosnog toka tijekom radnog vijeka. Upravljački ormari bit će opremljeni kompletnom upravljačko-zaštitnom opremom, a energetski razvod provodit će se podzemnim kabelima između rasvjetnih stupova.
Trasa za polaganje kabela pažljivo će se iskolačiti i iskopati uz poštivanje svih važećih tehničkih normi, s posebnim oprezom prema mogućim postojećim instalacijama. Na svim točkama priključenja predviđeno je korištenje zona adaptacije za optimalnu regulaciju svjetlosti pri ulasku i izlasku s glavnih prometnica.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
