Hrvatske ‘crne točke’: Opasna odlagališta otpada na zemljištima jugoslavenskih tvornica
Crne točke opasna su odlagališta otpada o kojima niz godina ne brine Hrvatska, a koja se nisu zbrinjavala ni u bivšoj državi. Predstavljaju opasnost u slučaju požara, poplava i drugih katastrofa, zbog čega zahtijevaju hitnu sanaciju. Jedan su od ozbiljnijih problema po pitanju zbrinjavanja otpada. Drugi, manje ozbiljan problem tiče se odvajanja gdje se posljednjih godina vidi napredak. No, pred gradovima je još puno posla.
Dok se zbrinjavanje otpada poboljšalo u posljednjih osam godina, nije postignut cilj postavljen zemljama prije nego je Hrvatska postala država članica. Odvajanje otpada ipak je veći problem za veće nego za manje sredine, a nedavno je prezentirano i izvješće o odvajanju koje pokazuje konkretne podatke.
Opasni otpad
Sve ove informacije podijelila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković, u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’. Isto tako, najavila je sanaciju takozvanih crnih točaka. Crne točke naziv je koji se koristi za odlagališta opasnog otpada, a kako je istaknula Vučković glavni problem za sanaciju odlagališta tog tipa su problematični imovinskopravni odnosi i iseljena područja.
Tako, osim što je velik broj zapuštenih zemljišta za koje vlasnici ni ne znaju da ih posjeduju ova zemljišta mogu predstavljati opasnost i kada je riječ o požarima, poplavama i ostalim katastrofama. Dugi niz godina, Hrvatska ni bivša Jugoslavija nisu vodile računa o otpadu te na prostoru Hrvatske postoje crne točke koje zahtijevaju hitnu sanaciju.
Od ovakvih lokacija Vučković je izdvojila Crno brdo u Velikom Ratu te u Biljanima donjim kod Benkovca. Dodala je kako je u oba slučaja riječ o ostavštini nekada aktivnih tvornica iz Šibenika.
Uskoro pregled napretka
Vučković je zatim napomenula kako je zbrinjavanje takve vrste otpada dugotrajni process, no nakon uvida u dokumentaciju dojma je da bi se mogao brže rješavati.
Navela je da su određene aktivnosti već poduzete te da će Ministarstvo uskoro predstaviti dokument. Isti dokument, dodala je, bit će objavljen u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na stranicama Ministarstva te će sadržavati pregled aktivnosti u proteklim mjesecima kao i što je predviđeno u narednom razdoblju.
Stopa odvajanja ipak veća
Osvrnula se i na odvajanje otpada. Dok razdvajanje i sanacija u nekim sredinama odlično funkcioniraju, organizacija je posebno učinkovita u malim gradovima, dok se veći gradovi prema Vučković teže se nose s ovim problemom. U tom smislu nedavno je prezentirano i izvješće o odvajanju za 2023. godinu.
Nadležna pak pravna regulativa uspostavljena je i prije nego se Hrvatska pridružila s većinom ciljeva koji su mjerljivi, obvezujući i kvantificirani, navela je Vučković. Od 2016. godine, zna se, da se do danas stopa odvajanja podigla s 24 na 48 posto. Ipak, i dalje nije postignut cilj postavljen zemljama i prije nego smo postali država članica.
Nedavno je najavljeno otvorenje gradilišta za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom vrijedno 89 miljuna eura. Gdje, pročitajte ovdje.