[IZBORI ’21] Miroslav Škoro otkriva pet infrastrukturnih projekata koje priprema za Zagreb

Čelnik Domovinskog pokreta – Miroslav Škoro za portal Bauštela.hr predstavio je pet infrastrukturnih projekata koje će pretočiti u stvarnost ukoliko pobjedi na lokalnim izborima. Smatra kako je osnovni uzrok mnogih nagomilanih zagrebačkih problema loš način upravljanja Gradom i gradskim resursima, a na koji način misli riješiti te probleme te kako zamišlja ulice glavnog grada, otkrijte u nastavku.

Donosimo pet infrastrukturnih projekata za Zagreb iz programa Miroslava Škore | foto: Facebook; bauštela.hr

U nedjelju, 16. svibnja 2021. godine, održat će se lokalni izbori na kojima će građani moći odabrati općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave te izbori za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

No, jedna od najvećih bitki bit će ona za Zagreb. Nakon čak dva desetljeća vodstva Milana Bandića, glavni grad Hrvatske imat će priliku odabrati novo vodstvo koje će čekati poprilično zahtjevni zadaci – od obnove grad nakon potresa, preko rješavanja problema otpada pa sve do brojnih infrastrukturalnih pitanja.

Kako problema u Zagrebu ne nedostaje, zanimalo nas je kako dišu kandidati za gradonačelnika te koji su njihovi prioritetni infrastrukturalni projekti. Među prvima, svoje nam je planove za Zagreb otkrio Miroslav Škoro – kandidat Domovinskog pokreta za gradonačelnika Zagreba.

Škoro je kazao kako je osnovni uzrok mnogih nagomilanih zagrebačkih problema loš način upravljanja Gradom i gradskim resursima, što se jedino može riješiti promjenom sustava upravljanja. Dodao je kako je evidentno i zaostajanje gradske infrastrukture u mnogim sektorima nakon čega je istaknuo pet prioritetnih infrastrukturnih projekata. Koji su oni i kako ih planira riješiti, donosimo u nastavku.

1. Pitanje prometa

Promet je gorući zagrebački problem koji značajno smanjuje kvalitetu življenja građana. Postojeći prometni sustav je gotovo isključivo baziran na razvitku cestovnog motornog prometa, koji ne može zadovoljiti postojeću prijevoznu potražnju, a još će manje moći zadovoljiti buduću. Osnovni razlog za to proizlazi iz nedostatnog prijevoznog kapaciteta u cestovnom prometu u odnosu na javni prijevoz, kao i nedostatka prostora za značajnije povećanje cestovnih kapaciteta.

Primarna funkcija prometnog sustava treba biti održavanje mobilnosti građana, ne automobila. Nedostatak kapaciteta cestovnog prometa nužno je rješavati smanjivanjem potražnje za cestovnim prometom putem razvoja ostalih oblika gradskog prometa, a sekundarno izgradnjom novih kapaciteta. Kako bi se to postiglo, mobilnost je nužno temeljiti na javnom gradskom prijevozu sa željezničkim prometom kao okosnicom sustava, koji će autobusni i tramvajski javni prijevoz snabdijevati putnicima.

Željeznicu kao okosnicu prometnog sustava posebno je nužno promatrati u povezivanju funkcionalne cjeline grada Zagreba, koja je znatno šira od administrativnih granica Grada. Tako će se spriječiti dolazak značajnog broja cestovnih motornih vozila u šire i uže gradsko središte, što će rezultirati pozitivnim utjecajem na prometna zagušenja, sigurnost i samu kvalitetu gradskog zraka. Osim toga, omogućit će se prenamjena cestovnog prostora u gradskom središtu za potrebe kvalitetnog razvoja aktivnih oblika prometovanja (pješačenje i biciklizam), kao i povećanje razine uslužnosti tramvajskog i autobusnog prijevoza putnika. Razvojem prometnog sustava na takav način u središte planiranja stavljaju se čovjek i njegova kvaliteta života, a ne motorna vozila.

Za financiranje ovih projekata treba u maksimalnoj mogućoj mjeri koristiti sredstva Europske unije.

2. Jarunski most

Zagreb je grad podijeljen rijekom Savom te je nužno izgraditi nekoliko mostova pomoću kojih će Sava postajati sve manje barijera, a sve više ukras i bogatstvo grada.

Prvi prioritet ima Jarunski most kojim bi se spojile Petrovaradinska ulica i Jadranska avenija, čime se uspostavlja nova, kraća i brža  prometna povezanost zapadnog dijela Novog Zagreba sa zaobilaznicom i izlazom iz grada. Ovo je bitno i za povezivanje nove sveučilišne bolnice Blato. Kao važna prometna infrastruktura, Jarunski most će se u maksimalnoj mogućoj mjeri financirati iz sredstva Europske unije.

3. Sveučilišna bolnica Blato

Nikad dovršeni objekt sveučilišne bolnice Blato nužno je razriješiti bilo – adaptiranjem i djelomičnim/potpunim korištenjem postojeće građevine, bilo njenim uklanjanjem i podizanjem nove konstrukcije sukladno sadašnjim standardima projektiranja bolničkih sadržaja.

Lokacija Blato je izrazito podesna jer bi osigurala jedini bolnički centar u gradu Zagrebu južno od Save te time značajno rasteretila bolnički sustav u središtu Grada, od kojih mnogi ionako traže rekonstrukciju i značajno investicijsko održavanje. Realizaciju projekta treba usuglasiti s Vladom RH te koristiti za ovu namjenu raspoloživa sredstva EU.

4. Reciklažni centar sa sortirnicom, kompostištem i centrom za ponovnu uporabu na nekoliko lokacija

Grad Zagreb može postati zelena EU metropola uspostavom cjelovitog ekološkog gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije. U tu svrhu nužna infrastruktura je reciklažni centar koji se sastoji od sortirnice za suhi reciklabilni otpad s privremenim skladištem sekundarnih sirovina, zatvorenog kompostišta za biorazgradivi otpad te centra za popravak i ponovnu uporabu korisnog otpada (glomazni otpad – namještaj, kućna galanterija, građevinski materijal, igračke, bijela tehnika i slično).

Inicijalna optimizacija sustava u pogledu učinkovitosti i minimalizacije prijevoza vozila ukazuje na minimalno tri lokacije reciklažnih centara za grad Zagreb. Već planirana sredstva za financiranje centra za gospodarenje otpadom u Resniku će se prenamijeniti za ovu svrhu što u ¸novim uvjetima javne nabave (bez klijentelizma i korupcije) može potpuno pokriti investicijski trošak.

5. Oblikovno i financijsko kapitaliziranje prostora Gredelja

Na području grada Zagreba postoji više dugotrajno zanemarenih lokacije koje predstavljaju veliku vrijednost i potencijal, kako u ekonomsko-financijskom tako i u arhitektonsko-oblikovnom smislu.

Prostor Gredelja, u samom centru grada jedna je od najvrjednijih takvih lokacija pa će među prioritetima nove gradske uprave biti infrastrukturno-prostorni zahvat na oblikovno-financijskom kapitaliziranju ovog prostora. Prva faza na tom putu je izrada novog Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba u uvjetima uključenosti neovisne struke, bez klijentelističkih utjecaja, a s pozicije javnoga interesa i stvaranja nove prostorne vrijednosti grada.

*Ovo su jasni prioriteti prometne infrastrukture, a konkretne lokacije i redoslijed infrastrukturnih projekata će se definirati u Strategijskom planu razvoja gradskom prometa što se potrebno definirati unutar prvih 3 do maksimalno 6 mjeseci mandata.