KBC Zagreb kreće u izgradnju spalionice medicinskog otpada: Građani negoduju, pokrenuta i peticija

KBC Zagreb kreće u izgradnju spalionice medicinskog otpada u Maksimiru. Tvrde da je projekt inovativan i održiv, ali i sigurniji za stanovnike od dosadašnjeg modela odvoza medicinskog otpada iz bolnice. Građani nisu uvjereni u to, pa je pokrenuta i online peticija protiv izgradnje, a koju je do sada potpisalo više od tisuću građana.

Izgradnja Objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom bit će sufinancirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a u pitanju je jedan od strateških reformskih projekata zdravstvenog sustava. Prvi korak je bio pokretanje postupka javne rasprave o Studiji utjecaja zahvata na okoliš, piše Index.hr.

Kako su pojasnili, postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb, niti na okoliš. Tvrde da će emisije CO2, sumporova dioksida, vodikova klorida, dušikovih oksida i drugih promatranih parametara nastalih od obrade otpada biti znatno manje od graničnih vrijednosti, zahvaljujući filtriranju čestica i spaljivanju otpada na visokim temperaturama.

Nova spalionica bi se trebala izgraditi na Maksimiru, na 50 metara od obiteljskih kuća i zgrada, na sto metara od Dječjeg vrtića i u blizini Osnovne škole Jordanovac. Građani su iznimno nezadovoljni tom odlukom, pa su pokrenuli i online peticiju. Peticiju ‘Zaustavite izgradnju spalionice medicinskog otpada u Maksimiru KBC Zagreb – Rebro’ do sada je potpisalo više od tisuću građana, a pokretač, Marijo Đurović, je napisao kako ne žele da njih i njihovu djecu svakodnevno truju opasni nusproizvodi spaljivanja.

Velike uštede na godišnjoj razini

Izgradnjom spalionice bi se riješila trenutna situaciju, u kojoj se otpad predaje ovlaštenoj tvrtki, koja ga zatim izvozi u inozemstvo na spaljivanje. Kako su objasnili iz KBC-a, troškovi toga su vrlo visoki – ovim projektom će uštedjeti više od 700 tisuća eura samo na prijevozu i gospodarenju otpadom. Pretvaranjem otpada u energiju bit će osigurano još minimalno 260 tisuća eura uštede na godišnjoj razini, a ako cijene energenata i zbrinjavanja otpada budu rasle, moguće su i veće uštede.

Naglasili su kako je predloženo rješenje sigurnije za građane od dosadašnje prakse, jer će se otpad obrađivati na samom mjestu nastanka – bez rizika i opasnosti koje nastanu dugim prijevozom te vrste otpada. To bi bilo i u skladu s propisima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prema kojima bi se medicinski otpad trebao obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, radi sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom njegova prijevoza i prijenosa.