Konferencija Unije za Mediteran: Razvoj održivog urbanizma je imperativ, a ne samo politički cilj
Procjenjuje se da će u gradovima do 2050. živjeti dvije trećine svjetskog stanovništva pa je razvoj održivog urbanizma imperativ, a ne samo politički cilj Unije za Mediteran (UzM), rekao je premijer Andrej Plenković na početku treće ministarske konferencije UzM-a.
Unija za Mediteran | foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Zagreb je domaćin treće ministarske konferencije Unije za Mediteran (UfM) o održivom urbanom razvoju. Prethodne su održane 2011. u Strasbourgu i 2017. u Kairu. Premijer Plenković je u uvodnom obraćanju rekao kako je ovaj okvir političke suradnje izrazito značajan za mir, stabilnost, ekonomsku, kulturnu, prometnu suradnju, ali i prigoda da na zajednički način pokušaju pronaći rješenja za pitanja urbanoga razvoja.
– Mediteran je kolijevka brojnih civilizacija, jedinstveni prostor razmjene i suradnje između Europe, Azije i Afrike. Ono što nam je zajedničko je pogođenost klimatskim promjenama, visokom koncentracijom stanovništva na obalnim područjima, otvorenost prema turizmu, izloženost procesu zagađenja mora i neodrživom korištenju prirodnih resursa, rekao je Plenković.
UzM je međuvladina institucija koja obuhvaća ukupno 43 zemlje – 27 država članica Europske unije i 15 država Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. U urbanim područjima će do 2050. godine živjeti dvije trećine svjetskog stanovništva. Premijer Plenković je rekao i kako je održivi urbanizam imperativ, a ne samo politički cilj Unije za Mediteran.
Domaćin, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da ‘razlog za stvaranje saveza poput Unije za Mediteran ne proizlazi iz našeg nasljeđa, već iz suvremenih izazova s kojima smo suočeni i koji zahtijevaju hitno djelovanje i odgovornost prema prostoru’.
Stambeno pitanje
– Porast cijena u graditeljstvu kakav bilježimo u Hrvatskoj i posebno značajan porast cijena stambenog prostora iziskuje dodatne napore javnih vlasti kako bi se iznašli dodatni načini osiguranja dostupnog i priuštivog stanovanja. Hrvatska provodi program poticanja stanovanja kroz koji je izgrađeno oko 8.800 stanova i program subvencioniranja stambenih kredita, u prvom redu za mlade ljude, rekao je Bačić.
Unijom za Mediteran trenutačno supredsjedaju Europska komisija i Jordan. Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira pozdravila je Uniju za Mediteran ‘kao jedinstvenu platformu za dijalog’ i uvjerena je da će rad ministarskih konferencija doprinijeti provedbi ciljeva UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030. godine.
“Ferreira je rekla i da su gradovi centri inovacija, inspiracija i djelovanja i dodala da će upravo gradovi imati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i ‘Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040.’.
Gradovi na Jadranu u fokusu održivog razvoja RH
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, domaćin treće ministarske konferencije Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju, najavio je da će Hrvatska posebnu pozornost posvetiti urbanoj održivosti gradova na Jadranu.
Naglasio je da svi gradovi trebaju biti energetski učinkovitiji te je u izjavi za medije najavio da će se u Zagrebu usvojiti deklaracija temeljena na usvajanju Akcijskih planova o održivom urbanom razvoju te priuštivom stanovanju. Akcijski planovi dat će smjernice zemljama Unije za Mediteran (UfM) kako ublažiti posljedice klimatskih promjena i kako gradove učiniti energetski učinkovitijima, rekao je Bačić.
Prema podacima UfM-a, Mediteran se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka. Obalni gradovi smatraju se najosjetljivijima na klimatske promjene, a posebna pozornost usmjerava se na one koji su na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine poput Dubrovnika, Splita, Trogira, rekao je ministar.
– Tu je naša odgovornost još veća s obzirom na to da su to gradovi koji praktički čine hrvatski identitet i dio su naše turističke ponude, tu smo posebno osjetljivi. No ni drugi gradovi ne mogu izbjeći ekstremnije uvjete, rekao je Bačić.
Gradovi pokrivaju tek dva posto svjetskog kopna, ali proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije. Bačić je rekao kako energetski učinkovite zgrade najbolje pomažu u postizanju ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova jer je stanovanje zapravo najveći potrošač energije.
2030. Nacionalni plan stambene politike
Resorni ministar rekao je okupljenima na skupu da Hrvatska provodi program poticanja stanogradnje, kao i program subvencioniranja stambenih kredita. Rekao je da je kroz dva modela (APN-a) osigurano mladim sugrađanima, po povoljnim uvjetima, rješavanje krova nad glavom, ukupno 43 tisuće stanova. Podsjetio je i da Hrvatska mora rješavati i sanaciju zgrada oštećenih u nedavnom potresu.
Stoga je ministarstvo predložilo dodatno alociranje oko 600 milijuna eura (iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) za obnovu zgrada pogođenih potresom, ali i za posvećivanje ciljevima smanjenja štetnih emisija, kazao je Bačić. Ministar je najavio i da će Hrvatska do 2030. donijeti Nacionalni plan stambene politike.
