Nakon 20 godina čekanja ipak tvornica cementa u Dalmaciji?

Sad već prilično davne 2003., u blizini Zadra talijanski je investitor ‘bacio oko’ na jedno zemljište i za taj prostor vizualizirao veliki projekt. Iako se na papiru nije baš micao s mrtve točke, projekt je iz godine u godinu rastao, dok sedam godina kasnije nije postao zamisao o postrojenju na 28 hektara zemljišta. Nešto kasnije ipak se i dalje čekalo za ishođenje građevinskih dozvola, koje je na kraju provedeno. Posljednji korak kako bi projekt gigantskog postrojenja za proizvodnju cementa, vapna i žbuke mogao krenuti koncesija je za eksploataciju lapora.

Prije dvije godine, počela se službeno razmatrati usklađenost uvjeta iz rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postrojenje tvornice ‘Brčić Fassa’. U pitanju je ogromno postrojenje za proizvodnju cementa, žbuke i vapna jakog talijanskog proizvođača Fassa Bartolo. Postrojenje se krenulo spominjati sad već davne 2003. godine, a ideja je samo rasla dok nije zauzela površinu od 28 hektara. Uskoro bi se mogla i ostvariti.

‘Projekt stoljeća’

Ovo nije prvi put da se predmetna tvornica spominje. Prethodnih godina, o njoj se u Zadru na primjer govorilo još 2018., prije toga i 2010., ali i ranije. Prije 20 godina, ovaj projekt najavljen je kao projekt stoljeća, ali je u međuvremenu znatno povećao svoj raspon. Kako bilo, iz Zadra tvrde kako je sada korak bliže gradnji. Ako bude izgrađena, za tvornicu cementa i vapna kraj Obrovca očekuje se da će biti značajna kako zbog proizvodnje tako i u smislu omogućavanja novih radnih mjesta, piše 057info.hr.

Iako se o tvornici govori desetljećima, najava javne rasprave o III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja koju je najavio grad Obrovac mogao bi biti znak da se nešto krenulo pokretati. Zapravo, jedan od razloga zbog kojega je potrebno na razini grada provesti  izmjene i dopune Prostornog plana ni manje ni više je kako bi se omogućilo uvođenje dozvole za spaljivanje otpada u budućoj tvornici koja će se, predviđa se, prostirati na 28 hektara.

Zemljište od 28 hektara

Prema dosad poznatim informacijama, tvornica bi se trebala graditi u dvije faze. Izgradnja prve trebala bi se podizati na sjeveroistočnom dijelu proizvodne zone ‘Brčići’, s planiranim kapacitetom proizvodnje vapna od 200 tona na dan. Izgradnja druge faze pak uključuje planirani kapacitet proizvodnje cementnog klinkera od 3 tisuće tona dnevno.

– Tisuće tona materijala dnevno, a to je više od sto kamiona svaki dan koji bi trebali sirovine prevoziti do Gaženice, ja ne znam gdje je tu računica i kako je to njima isplativo. Kolika će to šteta biti na županijskim i državnim cestama? Zna li načelnik Klapan koliko će mu kamiona svaki dan prolaziti kroz Pridragu, upitao je gradski vijećnik MOST-a Ivan Matić koji je na prošlim izborima izabran za gradskog zastupnika, a koji je i spominjao mogućnost da se ova tvornica, ovaj put, izvede.

Talijanski proizvođač žbuke

Podsjećamo, tvornicu bi trebala graditi talijanska tvrtka koja spada u jake europske proizvođače žbuke, vapna i cementa, Fassa Bartolo. Već su u 2018. dobili građevinsku dozvolu za izgradnju tvornice na površini od 28 hektara, u poduzetničkoj zoni Brčići u Kruševu. Čitav projekt, pisao je zadarski.hr, procijenjen je na 150 milijuna kuna.

O projektu se, međutim govorilo i puno ranije. Prvi put se spominjao prije nešto više od 20 godina, ali se niz godina nije pomicao s ‘mrtve točke’. Zatim se u 2018. krenulo istraživati kako izgradnju tvornice žbuke i vapna uklopiti uz ostale investicijske projekte tvrtke u Brazilu i na Siciliji.

Talijanski investitor projekt je počeo razvijati davne 2003. godine, i to kao manju tvornicu. Dok je s godinama prerastao u ideju o ogromnom postrojenju na ukupno 28 hektara zemlje. Nakon što je 2018. najavio prikupljanje građevinskih dozvola, investitoru su one i ishođene pa se još samo čeka javna rasprava o prijedlogu III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Obrovca. Zapravo, ako se dobije koncesija za eksploataciju lapora, projekt će i službeno moći krenuti, utvrđeno je na 17. sjednici vijeća Grada Obrovca, piše zadarskilist.hr.

Iako se u svijetu sve više gradi staklom, proizvodnja stakla ograničena je, pogotovo u Europi, na mali broj ‘igrača’. Ovdje pročitajte zašto.