Obnova Notre-Dame: Savršen rad klesara i stolara u kombinaciji s modernim tehnologijama
Obnovljena pariška katedrala Notre-Dame službeno je otvorila svoja vrata. Sanacija ove kultne znamenitosti koštala je 700 milijuna eura. Na otvorenju su bili i poznati političari, poput Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog. Katedrala je stradala u požaru 2019. godine, a sanacija je započela 2021. godine i završena je točno tri godine poslije. Riječ je o velikoj obnovi u sklopu koje je saniran toranj, a očišćeno je i oko 40.000 četvornih metara kamena. Krovište je obnovljeno hrastom iz francuskih šuma, a restaurirane su vodorige, vitraji, orgulje i prekrasni kršćanski murali. Svećenici su dobili novi oltar i stolice, a tu je i zlatni pjetlić s posebnom ispunom.
Nakon pet i pol godina od velikog požara u kojem je gotovo uništena, obnovljena pariška katedrala Notre-Dame otvorila je svoja vrata, piše vijesti.hrt.eu. Sanacija jedne od najpoznatijih svjetskih znamenitosti koštala je čak 700 milijuna eura. Povodom otvorenja, u katedrali se okupio velik broj ljudi, a među njima i neki od svjetskih čelnika, poput Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog. Obnova katedrale nije samo obnova, već pravi remont. Sanirali su se i najmanji detalji, od tornja do vitraža.
Obnova tornja
Katedrala je u potpunosti obnovljena, a glavna zvijezda je sanirani toranj, piše bbc.com. Toranj, koji nije original, već datira u 18. stoljeće, skinut je s katedrale nakon požara, a onda i rekonstruiran.
U obnovi tornja, stolari su koristili mješavinu tradicionalne i kompjuterizirane alate za projektiranje i izradu masivne drvene konstrukcije. Toranj je na svoje mjesto podignut velikom dizalicom, a zatim je postavljena skela koja je omogućila radnicima da sastave strukturu koja se ravnomjerno diže. Kao i ostatak krova, toranj je obložen olovom.
Na vrhu je postavljen novi pozlaćeni pijetao koji je zamijenio onog originalnog, izgorjelog u vatri. Unutar novog pijetla nalaze se svete relikvije te pergament s imenima 2.000 ljudi koji su radili na obnovi.
Kameni blokovi dobili novi sjaj
Najupečatljivija značajka obnovljene katedrale je sjaj klesarskih radova. Svi blokovi vapnenačkog kamena su očišćeni, a u nekim dijelovima zamijenjeni.
Zamjenski kamen nabavljan je u kamenolomima u sjevernoj Francuskoj. Stručnjaci su uspjeli otkriti sitne elemente u izvornom kamenu, poput određenih fosila, koji su im pomogli u određivanju zemljopisnog podrijetla kamena.
Velika većina zidova bila je neoštećena, ali je bila prekrivena prastarim nakupinama prašine i slojem čađe te olovnog praha od vatre. Zidovi katedrale očišćeni su snažnim usisavačima, a potom sprejom kojim se skidala prljavština.
Sveukupno je očišćeno oko 40.000 četvornih metara kamena. Kako bi ponovno izgradili zasvođeni strop ispod mjesta na kojem je stajao toranj, zidari su morali ponovno naučiti načela gotičke arhitekture.
1.200 stabala hrasta
Tijekom požara izgorjelo je i cijelo drveno krovište, svih 100 metara. Nažalost, nijedno od 800 godina starih drva nije preživjelo, a zamijenjeni su hrastom iz francuskih šuma.
Trebalo je pronaći oko 1.200 stabala hrasta, uz uvjete da budu ravna, bez čvorova i dugačka 13 metara. Velik dio drva je ručno piljen, a zatim je sjekirama tesan u obliku, baš kao što su bile grede u 13. stoljeću.
Digitalno skenirane vodorige
Mnoge vanjske skulpture, među kojima su i čuvene vodorige, oštećene su visokotlačnim crijevima korištenim za gašenje vatre. Upravo zato, pet vodoriga je skenirano računalom, zatim ponovno izrađeno u vapnencu.
One najpoznatije skulpture koje se nalaze unutar katedrale, poput Bogorodice i Zavjeta Luja XIII., nisu imale velikih oštećenja, ali su očišćene i u potpunosti popravljene. Očišćene su i brojne slike u katedrali, a među njima i scene iz Kristovog života koja su u 17. stoljeću bile godišnji dar pariških zlatara katedrali.
Restaurirani vitraji i očišćene orgulje
Prilikom obnove katedrale, vraćena je boja nekim elementima koji su ‘ležali’ ispod prljavštine i čađe. Riječ je bočnim kapelama i vitrajima koji su čišćenjem dobili svoju izvornu plavu, crvenu i boju.
Također, očišćeno je i 8.000 cijevi velikih orgulja, izgrađenih još u 18. stoljeću. Cijela struktura koja je 12 metara visoka i koja se sastoji od šest klavijatura, 7.952 cijevi i 19 puhača, rastavljena je i odnesena u radionice izvan Pariza, gdje je obnovljena.
I osam zvona sa sjevernog tornja su očišćena te prije nekoliko tjedana ponovno vraćeni na svoje mjesto. Zanimljivo, najveće zvone ima svoje ime, a zove se Emmanuel.
Novi kaleži i brončani oltar
Velika promjena dogodila se i u liturgijskom rasporedu katedrali jer su oltar, govornica i stolice bile uništene. Izrađen je jednostavni brončani oltar s kaležima za sakramente.
Tu je i 1.500 novih drvenih stolica za kongregaciju te novi relikvijar iza kora za držanje krune od trnja. Isto tako, dizajner Jean-Charles de Castelbajac kreirao je i novo ruho za svećenike.
Ulaz koji se plaća?
Vrata kultne katedrale neće više biti besplatno otvorena. Prema odluci Vlade Republike Francuske, ulaz u Notre Dame će se simbolično naplaćivati turistima koji dolaze posjetiti katedralu.
Uz to, najavljena je i klasifikacija Eiffelovog tornja jer je glavni grad Francuske nedovoljno zaštićen. Ako bi se za turističke ulaze u Notre Dame primijenila naknada od pet eura, godišnje bi se moglo prikupiti oko 75 milijuna eura.