Pogledajte tri hrvatska gradska groblja koja su najpoznatija i arhitektonski najljepša posljednja počivališta
Uoči Svih svetih i Dušnog dana kada se svi prisjećaju svojih najmilijih pokojnika, izdvojili smo tri gradska groblja u Lijepoj Našoj, koji su, osim posljednjih počivališta i najpoznatija i arhitektonski najljepša groblja.
Groblje Mirogoj | Foto: TZGZ
Mirogoj
Najpoznatije groblje u Hrvatskoj je najvjerojatnije središnje zagrebačko – Mirogoj.
Groblje u glavnom gradu Lijepe Naše smješteno je na obroncima Medvednice, a iza njega se, osim zavidne arhitekture, krije i zanimljiva povijest osnutka. Naime, kada su zagrebačka groblja u 19. stoljeću postala prenapučena Gradska općina dogovorila je s Nadbiskupijom zatvaranje manjih groblja i time stekla uvjete za kupnju zemljišta. Iako je službeno otvorenje bilo 1876. godine, mnogi smatraju godinu osnutak onu pet godina ranije s obzirom na to da je tada općina stekla uvjete za kupnju zemljišta.
Arhitekt čije se ime krije iza koncepta Mirogoja jest Herman Bolle. Njegova početna zamisao bila je cijelo groblje okružiti arkadama i paviljonima s grobnom kapelom na centralnom ulazu. No, njegove arkade ostale su poput portala između svijeta živih i mrtvih na zapadnoj strani groblja. Njihova izgradnja trajala je 38 godina.
Izvan njih smještena je mrtvačnica, sjeverozapadno od glavnog ulaza u groblje. Na posljednjem počivalištu mnogih zagrepčana nalaze se i dvije kapele: pravoslavna- svetog Petra i Pavla te crkva Krista Kralja. Prva je, naime, sagrađena još za vrijeme Bolleovog života, dok je druga završena tek nakon njegove smrti. Osim mnogih koji na Mirogoj dolaze upaliti svijeću i položiti cvijeće na posljednja počivališta svojih najmilijih, ovo arhitektonsko remek-djelo privlači i turiste kojima je to nezaobilazno mjesto za posjet.
Lovrinac
Splitsko gradsko groblje nastalo je na sličan način kao i ono u glavnom gradu. Naime, kada je groblje na Sustipanu postalo “tijesno”, javila se potreba za novim. To se odvijalo dvadesetih godina prošloga stoljeća te je tada općinska uprava otkupila zemljišta u Splitskom polju.
Otvoreno 1928. godine, gradsko groblje Lovrinac, prvotno se zvalo Pokoj, ali ime je promijenilo već sljedeće godine. Za razliku od Mirogoja koje krase arkade, aleje i dvije kapele, Lovrina je osmišljen kao park kojega nastanjuju pokojni. Groblje se sastoji nekoliko dijelova koji su nastali pomalo stihijski tijekom povijesti: dječje groblje, poljana poginulih branitelja Domovinskog rata, Njemačko groblje, spomen park borcima NOR-a, Vranjičko groblje te Židovsko groblje.
Naime, 1971. raspisan je opći natječaj za idejno, prostorno, pejzažno i arhitektonsko rješenje gradskoga groblja, a u užem natječaju je odlučeno da se provede projekt doc. Miroslava Kollenza iz Zagreba. Valja napomenuti da su neki dijelovi njegovog projekta ostvareni, a neki su još uvijek na čekanju.
No, ono po čemu je Lovrinac prepoznatljiv su drvoredi čempresa koji stvaraju hlad nad posljednjim počivalištima mnogih Splićana poput vječnih čuvara.
Groblje Lovrinac | Foto: Lovrinac
Varažinsko gradsko groblje
Varaždinsko gradsko groblje isplanirao je Herman Haller. Ono je utemeljeno 1773. godine, a Heller je 1905. godine posadio oko sedam tisuća stabala čempresa, jasena, javora, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza, a groblje je poprimilo izgled francuskih parkova.
Ovo gradsko groblje primjer je parkovne arhitekture i spomenik prirode, a jedan od najistaknutijih spomenika je “Anđeo smrti” koji prikazuje opraštanje živih od mrtvih.
Baš kao i Mirogoj, ono je nezaobilazno mjesto na turističkim mapama.
Vraždinsko gradsko groblje | Foto: TZGV
