Radionica ‘Kovačić kao brend’ obilježila je 150 godina od rođenja jednog od najvećih arhitekata
Viktor Kovačić bio je stvarni velikan hrvatske arhitekture iz razdoblja moderne. U godinama kada se u hrvatskom društvu bilo vrlo teško probiti inovativnim arhitektonskim rješenjima, Kovačić koji se obrazovao u duhu ‘bečke škole’ uspio je ‘uzdrmati’ svoju struku nudeći inovativne arhitektonske ideje. Povodom 150. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti velikog arhitekta, u Muzeju Grada Zagreba održava se radionica na kojoj polaznici, analizirajući njegov lik i djelo, imaju priliku bolje upoznati ‘duh’ Kovačićevog stvaralačkog opusa.
‘Kovačić kao brend’
Radionica održana u čast arhitektu Viktoru Kovačiću obilježava istovremeno 150 godina od rođenja i 100 od smrti arhitekta, a nastoji pokazati u kolikoj je mjeri veliki ‘majstor’ zapravo prisutan u svijesti naše javnosti. Nerijetko, i kada je neki arhitekt ili stvaratelj prostora vrlo značajan, što nije slučaj s mnogima, njihova djela šira javnost godinama kasnije ne prepoznaje. Ipak, vrijedi se osvrnuti na prošla razdoblja i razmotriti u kakvom ozračju su ostvarenja arhitekture koja danas uzimamo ‘zdravo za gotovo’ nastala i kakve su iskorake njihovi autori učinili.
Kovačić i moderna
Ideja organizatora Ardijana Karla Gashija u suradnji sa arhitektom Krešimirom Roginom bila je da radionica analizira Kovačićevu ulogu u burnom razdoblju moderne u kojem je arhitekt stvarao. Moderna je u svijetu napravila značajan preokret, na svim poljima pa tako i u arhitekturi.
Naime, u 20. stoljeću, krenuli su se razvijati gradovi, a građanski sloj bio je glavni nositelj njihovog razvoja. Taj proces kumulativno se širio s područja arhitekture na druge elemente. Poantu moderne da preispituje stare pa postavlja nove vrijednosti i ciljeve Kovačićevo je stvaralaštvo preslikalo na njegova ostvarenja u Hrvatskoj.
– Došao sam da bih arhitekturu u Hrvatskoj postavio na nove osnove! Ja sam sunčev zrak novog, umjetničkog stremljenja, riječi su kojima je Viktor Kovačić opisao svoj doprinos arhitekturi u Hrvatskoj, a uistinu se, gledajući unazad, isto može i dokazati, što je radionica imala za cilj i popratiti.
Odvajanje od tradicije
U Hrvatskoj, gdje se promjene za trajanja moderne i nisu lako integrirala u društvo, a samim time i u arhitekturu jer je postojala vrlo ograničavajuća, na tradiciju orijentirana struja, Kovačić je bio među onima koji su se od te ‘zastarjele’ struje krenuli udaljavati. Taj korak nije bio jednostavan. Od samih početaka, polaganim odvajanjem od već poznatog, probio je svoj put i osmislio neke od do danas najprepoznatljivijih ostvarenja hrvatske arhitekture s početka 20. stoljeća.
Odajući počast Kovačiću kao originalnom arhitektu koji je u svom radu zadržao i razvijao autentičnost stvaralaštva unatoč zadrškama od strane atmosfere u arhitekturi njegovog doba, radionica je uključujući sudionike, htjela pokazati kako čovjek nije stvorenje koje samo ‘gradi’.
Djelovanje gradnje, ako je isključeno od pomnog promišljanja zapravo prenosi koje su potrebe stanara u svakom vremenu, ali i kakve su prihvaćene i uvažene univerzalne ili manje univerzalne norme danog vremena. S istim ciljem krenula je jučer, a danas nastavlja u prostorima Muzeja Grada Zagreba.
– Današnje vrijeme velike građevinske aktivnosti, nalik onoj početkom 20.stoljeća, karakterizira uglavnom neinovativna i nepromišljena izgradnja. U takvome trenutku dojam je kako bi upoznavanje šire javnosti o spoznajama i dosezima Viktora Kovačića omogućili hrvatskoj arhitekturi odmak od trenutnog sivila. Cilj je radionice pronaći model kako Viktora Kovačića i njegov princip promišljene arhitekure približiti svima. Otkriti kako arhitekturi vratiti značaj umjetnosti oblikovanja životnog prostora, a ne tek pukog stvaranja kvadrata, rekao je o radionici voditelj Gashi.
Neporeciv značaj arhitekta pokazuje i činjenica da, pod njegovim imenom, svake godine, UHA dodjeljuje u Hrvatskoj najprestižniju nagradu za arhitekturu. Kome je pripala ove godine, pročitajte ovdje.
