Kakva je budućnost građevine i arhitekture? Umjetna inteligencija još uvijek ne vodi glavnu riječ

Umjetna inteligencija je ušla u sve pore društva, a što vrijeme odmiče djeluje sve više zastrašujuće. Što se tiče graditeljstva i arhitekture, AI još uvijek nije dosegao tu razinu da ‘vodi glavnu riječ’. I dalje je bitan papir, a i dalje umjetna inteligencija nije u mogućnosti stvoriti pravi model ili sustav. O ovoj vrlo zanimljivo temi, pričao je u novom bauštela podcastu arhitekt i znanstvenik, Damir Mance.

Živimo u svijetu u kojem tehnologija iz dana u dan napreduje, a umjetna inteligencija postaje alat koje mnoge zastrašuje, a mnogima i pomaže. Kakav je odnos arhitekture i građevine s umjetnom inteligencijom? Kako stvari stoje, AI u tom sektoru nije dosegao razinu u kojoj bi mogao kreirati pravi sustav vrijednosti, parametara i standarda. U novom bauštela.hr podcastu je o toj temi Ardijan Karlo Gashi razgovarao s arhitektom i znanstvenikom Damirom Manceom. 

‘Nismo u fazi da umjetna inteligencija može nešto napraviti’

U zadnje vrijeme je u građevinskom sektoru posebno popularna riječ BIM. Zapravo, to je skraćena engleskog naziva ‘Building Information Modeling’ koji se odnosi na inteligentan, podacima bogat model kao temelj za projektiranje, simulaciju i suradnju kroz sve faze projekta, piše prior.hr. Taj model usko je vezan i na pitanje utjecaja umjetne inteligencije u građevinskom sektoru, a kako kaže Mance, AI još uvijek nije na ‘toj’ razini.

– Inicijativa oko BIM-a, sjećam se da sam s jednim kolegom strancem razgovarao prije deset godina. Rekao mi je, da je znao da će to toliko trajati, da se ne bi s tim ni bavio. Otkako su krenuli s inicijativom da se postavi čitav niz vrijednosti, standarda i sustav kojim bi se informacije vezane uz gradnju mogle skupljati i analizirati, onda bismo bili u fazi u kojoj AI može nešto napraviti. Ali, kad vam iz jednog Fostera kažu da nisu u stanju napraviti kroz presjek svih zgrada koje su oni radili, jedan model koji bi mogao odlučivati o nekim stvarima, onda vam je jasno da baš i nije izgledno da će se u skoroj budućnosti to dogoditi, a da ne bude ono multipliciranje istih kuća, slikovito je pojasnio Mance.

Kakva je budućnost arhitekture?

Arhitektura je uvijek bila usko vezana s papirom. Današnje, ali i buduće vrijeme donosi neke nove tekovine, neke nove izazove. Može li se uopće arhitektura zamisliti bez papira, odnosno da nije na papiru. Razvija se umjetna inteligencija koja ima svoje prednosti i mane. Iako je razvojem tehnologije sve puno lakše, u arhitekturi je riječ o dvosjeklom maču, što je pojasnio Mance.

– Danas imate niz realizacija koje su napravljene bez papira. Sam postupak tendera odrađen je u BIM okruženju. Ako govorimo o salvetnoj tehnici i onome da su arhitekti poznati po tome da u restoranima skiciraju kuće i onda nastaju kuće. Taj moment će uvijek biti, uvijek će proći neka ideja. Hoće li suvremene generacije na mobitelima nešto izvrtjeti i upisati neku formulu, pa dobiti niz ponuđenih rješenja i birati neka, tu ipak leže neki problemi. Dobit ćeš tisuću rješenja, ali će ih samo 10 biti kvalitetnih. Znači, birati između tih tisuću rješenja, ponekad je jednako naporno kao projektirati ispočetka kuće. Dvosjekli je mač oko tog automatiziranja, zaključio je Mance.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta u kojoj je gostovao arhitekt i znanstvenik, Damir Mance pogledajte ovdje.