Razvoj Zagreba po uzoru na Tokio ili kako živjeti u Trnju, a ne osjećati se izolirano

Živjeti u Zagrebu izvan poteza istok-zapad u Savu građani često doživljavaju kao hendikep kada je u pitanju korištenje javne infrastrukture. Što je tomu uzrok i kako ovom problemu doskočiti razgovarali smo s arhitektom Ottom Barićem koji ima zanimljive ideje o razvoju glavnog grada po mjeri njegovih građana.

Arhitekt Otto Barić u bauštela.hr podcastu osvrnuo se na razvoj grada Zagreba, te na probleme vezane uz nedostatnost javne infrastrukture u odnosu na broj stanovnika zbog čega je centar grada preopterećen. Također, Barić je iznio i zanimljiv prijedlog kako, po uzoru na svjetske metropole razviti Zagreb kao učinkovit veliki grad koji će dobro služiti svojim građanima.

– Najveći problem po meni je taj da grad raste, odnosno rastao je u nekoliko skokova, nekontrolirano. Prvo se grad razvijao do pruge, pa se onda razvijao do Save, pa je onda preskočio Savu. Grad Zagreb je uvijek funkcionirao istok-zapad, to je njegov glavni smjer, željeznička pruga, tu je Sava. Širio se onda kada je krenuo prema jugu, kada je preskočio Savu. Poslije drugog svjetskog rata to je bilo je nužno zato jer je zbog industrijalizacije silna količina ljudi došla. Isto tako i naš Domovinski rat je generirao jedan veliki porast, ali taj porast, nažalost, nije pratila infrastruktura, kaže Barić.

Kao posljedicu rasta Zagreba u ‘skokovima’ Barić navodi apsurdnu aktualnu situaciju u kojoj, prema postojećoj javnoj infrastrukturi, ispada kako u gradu trenutno ima 150.000 ljudi viška.

– Niko to ne govori javno, ali kažu nemojte dolaziti u grad s autima. Zašto ima toliko auta? Pa u sred zime se vozi sa biciklima teško je svaki dan. Taj slijedeći korak bi trebao zapravo fokusirati na to da se grad stvarno digitalizira i ozeleni. Da se gleda kvart po kvart i da taj kvart kao takav funkcionira, rekao je Barić, te dodao kako bi razvoj Zagreba u ovom kontekstu mogao slijediti primjer Tokija.

– Mene je fascinirao Tokio. Način kako su oni shvatili da ne mogu i sa svom tom podzemnom željeznicom taj grad više kontrolirati.  Sada ga sublimiraju u centre, u dijelove koji su autonomni, gdje ljudi rade i žive i na neki način imaju svoju kulturu, imaju muzeje, imaju kina, dućane, šoping, gastronomiju. Naravno da je to nekakav kraj civilizacije, ali mi to možemo puno ljepše u Zagrebu. Mi možemo to u malom riješiti da je jednostavno, ali onda taj čovjek koji je u starom Trnju mora moći sjesti na nekakav javni promet i relativno za male novce doći u centar koji bi trebao biti centar gdje grad živi, kaže Barić te dodaje kako za ključno napraviti dobar projektni plan za ovakvo što, a onda i ustrajati u njegovu provođenju.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovao arhitekt Otto Barić pogledajte u nastavku: