Suprotno izvješću IPCC-a, beton ipak nije uspješan u apsorbiranju atmosferskog ugljika
U posljednjem izvješću o trenutnom stanju klime IPCC-a (Intergovernmental Panel on Climate Change) se priznalo da beton upija atmosferski ugljik, što vrlo vjerojatno znači da je situacija s klimatskim promjenama gora nego što se mislilo.
Foto: Pexels
Kako piše Dezeen, najnovije izvješće IPCC-a je pokazalo da beton upija CO2. Točnije, u izvješću stoji kako otprilike polovica emisija CO2 iz proizvodnje cementa kasnije reapsorbira u dobivenim betonskim konstrukcijama. Ipak, znanstvenik za materijale s Cambridge Universityja, Darshil Shah, se ne slaže s time.
On tvrdi da se to događa tek s malim dijelom emisija, a one povezane s industrijom gradnje čine čak osam posto cjelokupnih emisija. Sam proces pomoću kojih betonske površine upijaju ugljik se zove karbonatizacija. Upravo tako godišnje dođe do upijanja čak 200 milijuna tona ugljika, piše u već spomenutom izvješću.
U stvarnosti, kada se u obzir uzmu i emisije do kojih dolazi zbog korištenja goriva kako bi se pokrenula industrija, tek četvrtinu proizvedenih emisija se zapravo i reapsorbira ovim putem. Shah tvrdi da je ovo ‘priznanje’ u izvješću pokazalo da je problem klimatske promjene gori nego što se mislilo, zato što razina atmosferskog ugljika je opasno visoka s ovim novim podacima.
Shah pokušava skrenuti pozornost na način pogrešnog plasiranja činjenica – iako cement zaista upija dio emisija, on nije dugoročno gledano pametna opcija za gradnju. Engleski izraz koji se koristi jest ‘carbon sink’ – oni koji upijaju emisije.
U IPCC-ovom izvješću se referiraju na emisije karbonata, do kojih dolazi kada je vapnenac gnječen i paljen kako bi se proizveo klinker. U tom procesu dolazi do odvajanja kalcija od ugljika koji se spaja s kisikom i tako je pušten u atmosferu. Referirajući se na te emisije, zanemaruju one koje su značajnije, a do kojih dolazi u samoj proizvodnji i pripremi betona i cementa.
