Tuđmanov most u Dubrovniku izjeda korozija, Hrvatske ceste raspisale veliku sanaciju
Most Dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku nalazi se na Državnoj cesti DC8, a smješten je nad morskim zaljevom u koji utječe rijeka Ombla i prelazi ga na visini od oko 50 metara. Svečano je otvoren u svibnju 2002., a danas, 23 godine kasnije ne može pohvaliti aktualnim stanjem. Naime, strukturu izjeda korozija što su pokazala dva stručna pregleda provedena unutar četiri godine. U tijeku je natječaj za antikorozivnu zaštitu mosta, posao vrijedan 740.000 eura koji će trebat izvesti unutar 4 mjeseca.
Hrvatske ceste su otvorile natječaj za obnovu antikorozivne zaštite mosta dr. F. Tuđmana na državnoj cesti oznake DC8 u Dubrovniku. Radovi bi trebali započeti najkasnije s posljednjim danom veljače, te biti završeni u roku od četiri mjeseca. Vrijednost investicije iznosi 740.000 eura. Rok za predaju ponuda je 22. siječanj.
Agresivan utjecaj mora
Trasa prilazne ceste mostu iz pravca Splita odvaja se od Jadranske magistrale kod mjesta Lozice i odatle diže strmom padinom do raskrižja za Mokošicu, na zapadnom prilazu. Na istočnom prilazu prije mosta nalazi se raskrižje s odvojkom za Komolac i ulaz u luku Gruž.
Most je zbog svoga položaja izložen agresivnim uvjetima morske atmosfere uz aerosol koji nosi vjetar i koji se taloži na stijenkama konstrukcije, zatim cikličkim promjenama temperature i djelovanju UV zraka. Takvi uvjeti predstavljaju izrazito jako korozijsko opterećenje na konstrukciju, a posebno na dijelove mosta od nelegiranog čelika
Već pregled mosta obavljen srpnju 2020. godine s fokusom na kolničku konstrukciju i opremu mosta, upornjaka, stupišta, pilona i glavne nosive konstrukcije prilaznog vijadukta imao je loše nalaze. Pregledom podgleda rasponske konstrukcije iz daljine uočeno je na glavnim i poprečnim nosačima te vjetrovnoj ukruti spregnute grede oštećenje antikorozivne zaštite u značajnijim površinama. Detaljan terenski pregled je napravljen lani, uz, očekivano, uočavanje vidnih pogoršanja.
Ljuštenje slojeva
U travnju 2024. godine proveden je terenski pregled mosta u okviru kojega je uočeno ljuštenje i mjesta bez plavog završnog sloja antikorozivne zaštite, čime je zahvaćena značajna površina konstrukcije, tako da je na pojedinim dijelovima vidljiv samo preostali sivi međusloj.
Također, na rubovima profila vjetrovnog sprega uočena je korozija koja mjestimično zahvaća rub profila. Uočeni su voluminozni korozijski produkti čelika koji su rezultirali podizanjem, pucanjem i ljuštenjem zaštitne prevlake. Jednaka oštećenja, ali u puno manjem obimu, utvrđena su i na pojedinim rubovima poprečnih nosača.
Na manjem broju lokacija uočena je mjestimična pojava točkaste korozije, prvenstveno na donjoj strani donjeg pojasa profila. Na vijcima priključaka poprečnih i glavnih nosača, kao i vijcima priključaka vjetrovnog sprega uočena je pojava površinske korozije.
Korozija
Vizualnim pregledom metalne opreme i elemenata kolničke ploče u području pješačkih hodnika, uočeno je ljuštenje zaštitnog premaza i tragovi korozije. Pregledom sa zaštitne ograde koja je pocinčana, utvrđeno je ljuštenje zaštitnog premaza koje zahvaća većinu površine konstrukcije, dok je na preostalom premazu izmjerena nedovoljna prionjivost i očekuje se da će se i ti dijelovi premaza odvojiti od cinkove podloge.
Na elementima spojeva cijevi, obujmica, kanalica, vijaka rasvjetnih stupova uočena je lokalna površinska korozija. Riječ je o elementima koji su vruće pocinčani, a cinkova prevlaka oštećena ili potrošena. Na premazanim čeličnim stupovima prometnih znakova utvrđena je površinska korozija koja zahvaća čitavu nosivu konstrukciju, što bi mogla biti posljedica pretankog zaštitnog premaza.
Na čeličnim dijelovima zatega i prigušivača uočena je lokalna korozija na mjestima mehaničkog oštećenja premaza. Na zaštitnoj ogradi ispred nadzorne kućice, a koja nije pocinčana uočena je lokalna korozija na mjestima spojeva i mehaničkog oštećenja premaza.
Stvarno stanje tek nakon visokotlačnog pranja
Nakon vizualnog pregleda mosta, provedenih ispitivanja i analize, procjenjuje se da je korozijom zahvaćeno do 5 % ukupne površine čelične konstrukcije. Međutim, ističe se, zbog vizualno uočene loše adhezije premaza na mjestima oštećenja do podloge, očekuje se da će se stvarni postotak oštećenja utvrditi tek nakon visokotlačnog pranja.
Zaključak je da je za zaštitu oštećenih čeličnih površina rasponske konstrukcije potrebno aplicirati višeslojni sustav zaštite. Prvi temeljni epoksidni sloj sa cink-fosfatom u debljini od 100 μm, Nakon sanacije oštećenih dijelova potrebno je cijelu čeličnu konstrukciju zaštititi drugim, epoksidnim međuslojem u debljini od 100 μm te završnim poliuretanskim slojem u debljini od 80 μm. Za pocinčanu zaštitnu ogradu predviđeno je nanošenje punog sustava premaza od tri sloja, dok je za lokalna oštećenja na metalnim elementima kolnika i opremu predviđena.
Doznajte ovdje sve o novom mostu koji je nakon niza godina razdvojenosti spojio susjede u malom mjestu nadomak Velike Gorice.