Veliki porast poslovnih bolesti u 2020. godini: Stručnjaci složni - preventivni pregledi nisu dostatni

Pri Službi za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo svake se godine vodi Registar profesionalnih bolesti u kojem se navode priznate profesionalne bolesti na razini države. Registar za 2020. godinu pokazuje značajan porast priznatih profesionalnih bolesti, posebice u slučaju dvije bolesti.

Registar profesionalnih bolesti za 2020. godinu obuhvaća ukupno 264 profesionalnih bolesti.

U Registru profesionalnih bolesti analiziraju se broj i kretanje profesionalnih bolesti u Hrvatskoj, karakteristike oboljelih radnika, poput spola i radnog staža, gospodarstvene djelatnosti i zanimanja u kojima se pronalaze profesionalne bolesti. Prema podacima analiziranim u ovogodišnjem Registru dolazi se do rezultata da zbog sve veće potrebe za održanjem egzistencije te sve teže mogućnosti za zapošljavanje s preostalom radnom sposobnošću proizlazi potreba za zadržavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu, čime se bitno utječe na dijagnosticiranje profesionalnih bolesti.

Registar svake godine objavljuje Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Što su to profesionalne bolesti?

Profesionalne bolesti definirane su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.

Prema Zakonu o Listi profesionalnih bolesti i njegovim dopunama profesionalne se bolesti definiraju kao ona bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

Kako se profesionalne bolesti dokazuju?

Radnici ili poslodavci koji sumnjaju ili su svjesni postojanja određenih profesionalnih bolesti mogu ih dokazati na medicini rada posebnim programom obrade. Dijagnostički postupak dokazivanja profesionalnih bolesti obuhvaća:

• radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu,
• kliničku sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati i
• pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje.

S druge strane, prisutnost štetnosti utvrđuje se:

• procjenom opasnosti ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti,
• određivanjem intenziteta mjerenjem, neposrednim uvidom u uvjete rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti i trajanja izloženosti toj štetnosti.

Prema zakonskim odredbama u slučaju sumnje na profesionalne bolesti ispunjava se Prijava o profesionalnoj bolesti koja se potom predaje područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe ili osobno u područnom uredu Zavoda na području kojeg je registrirano sjedište poslodavca.

U postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti obvezno se pribavlja mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada i Službe za medicinu rada, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ako se profesionalni uzrok bolesti potvrdi, u Registar profesionalnih bolesti HZJZ-a upisuju se svi podaci relevantni za bolest i radnu izloženost, usklađeni s hrvatskim zakonodavstvom i preporukama EU u području statističkog praćenja parametara vezanih uz zdravlje i sigurnost na radu.

Profesionalne bolesti u 2020. godini

Godišnji Registar profesionalnih bolesti za 2020. godinu obuhvaća njih ukupno 264. Tijekom 2020. godine broj profesionalnih bolesti povećao se gotovo dvostruko u odnosu na 2019. godinu. Gledajuću podatke za proteklo osmogodišnje razdoblje broj profesionalnih bolesti od maksimalnih 488 u 2011. godini postupno pada do 2015. godine kada je registrirano njih ukupno 113.

No, nakon 2015. godine bilježi se lagani porast pa je broj registriranih profesionalnih bolesti 2016. godine bio 153, s nastavkom rasta i u idućim godinama pa brojka 2019. godine dolazi do 135. Veliki porast u 2020. godini u Registru se objašnjava kroz strukturu registriranih dijagnoza kojima je utvrđena profesionalna etiologija.

– Naime, navedeni broj obuhvaća sve profesionalne bolesti koje su priznate u sustavu zdravstvenog osiguranja, što znači da su uključene i profesionalne bolesti koje su nastale kao posljedica izloženosti azbestnim vlaknima. Prema posebnom propisu ta se skupina bolesti prati u Registru radnika oboljelih od profesionalnih bolesti izazvanih azbestom, ali zbog svoje profesionalne etiologije te bolesti se registriraju i u Registru profesionalnih bolesti, pa tako značajno utječu na ukupan broj profesionalnih bolesti u pojedinoj kalendarskoj godini, dodaju.

Odnos profesionalnih bolesti i geografskog područja

Registrom profesionalnih bolesti obuhvaćeni su i podatci geografske distribucije bolesti u Republici Hrvatskoj. Njihov se odnos analizira praćenjem broja oboljelih po pojedinim gradovima, odnosno županijama, iz kojih prijave pristižu.

Tijekom 2020. godine u Registar profesionalnih bolesti zaprimljene su prijave iz gotovo svih dijelova države. Ako se izuzmu bolesti uzrokovane azbestom u ukupnom broju prijavljenih profesionalnih bolesti odstupaju Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija s 51 priznatom profesionalnom bolešću.

– Velik broj profesionalnih bolesti u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji očekivan je s obzirom na veliki broj zaposlenih i činjenicu da je grad Zagreb administrativnom središtu države, dok je Splitsko-dalmatinska županija prostorno naša najveća županija, a sam grad Split po broju stanovnika drugi najveći
grad u Hrvatskoj, objašnjavaju u Registru.

Posebnu pozornost privlači broj zaraznih ili parazitskih bolesti uzrokovanih radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze koji je sa šest, koliko je bilo u 2019.godini, porastao na 190 priznatih profesionalnih bolesti. Razlozi takvog trenda nalaze se u pandemiji koronavirusa, koja je krenula 2020. godine, a s kojom se povećavao broj prijava COVID-19 kao profesionalne bolesti.

Preventivni pregledi nisu dostatni

Kada bi se izuzele profesionalne bolesti uzrokovane azbestom Registar profesionalnih bolesti za 2020. godinu obuhvaćao bi njih ukupno 223. U odnosu obolijevanja muškaraca i žena veći postotak otpada na žene kojih 70,40 posto tijekom 2020. godine obolijeva od neke profesionalne bolesti.

– Veći udio žena oboljelih od profesionalnih bolesti od muškaraca posljedica je činjenice da je u radnoj populaciji veći udio žena u uslužnim djelatnostima, njegovateljica u Domovima za starije, medicinskih sestara, liječnica u velikoj mjeri zaposleno upravo u onim djelatnostima gdje je u 2020. godini povećan rizik za nastanka zaraznih profesionalnih bolesti u sklopu pandemije SARS-CoV-2 virusom, pojašnjavaju u  Registru.

Osim spola oboljelih Registrom se prate i podaci o dobi radnika. U 2020. godini srednja dob oboljelih od profesionalnih bolesti, bez dijagnoza povezanih s azbestom, bila je 45,58 godina.

Prema podatcima prikupljenim u periodu od 2013. do 2019. godine vidljivo je da je prosječna dob u trenutku dijagnosticiranja i priznavanja profesionalne bolesti bila visoka. Kao neki od razlog za to se navode:

• sve bolji radni uvjeti,
• potreba za održanjem egzistencije te sve teža mogućnost za zapošljavanje s preostalom radnom sposobnošću iz čega proizlazi potreba za zadržavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu,
• nepromišljanje liječnika o promjenama zdravlja uzrokovanim radom na određenom radnom mjestu,
• teža dostupnost specijaliste medicine rada,
• ne odlazak na periodičke preglede te
• kasno javljanje radnika kada su tegobe već uznapredovale.

Najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u skupini radnika s radnim stažem od 11 do 20 godina, a skoro je jednak broj i onih radnika koji imaju više od šest godina radnog staža.

– Podaci poput ovih, koji su ukazivali da se profesionalne bolesti javljaju kod osoba s radnim stažem od 11 do 30 godina ukazuje na činjenicu da su zakazale mjere prevencije na radnom mjestu, tehničke mjere i mjere zaštite kod osoba s duljim radnim stažem, navode u Registru te dodaju kako podaci ukazuju da su zdravstveni pregledi kao mjera prevencije postigli maksimum svoje učinkovitosti tijekom niza godina istovjetnog pristupa prevenciji te da nisu dostatni u sprječavanju novih slučajeva profesionalnih bolesti.

Koja zanimanja su najizloženija?

Broj profesionalnih bolesti u 2020. godini bitno se razlikovao po pojedinim gospodarstvenim djelatnostima određenim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Dok najveći broj profesionalnih bolesti proizlazi iz djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, najmanji, odnosno nula, između ostalog proizlazi iz građevinarstva.

Najzastupljenija zanimanja su u skupini tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice, znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručni suradnici/stručne suradnice.

Najučestalije profesionalne bolesti

Prema učestalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti na prvom mjestu su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze, koje su najčešće u djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s obzirom da je to djelatnost opterećena visokim rizikom od izloženosti biološkim štetnostima.

Po učestalosti slijede sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom koji su najčešći u javnoj upravi i obrani, obaveznom socijalnom osiguranju te prerađivačkoj industriji, odnosno u onim radnim procesima gdje tijekom obavljanja poslova postoje ponavljajući pokreti, pritisak i prisilan položaj tijela.

Vibracijski sindrom uzrokovan vibracijama koje se prenose na ruke i šake te je iz godine u godinu stalno prisutan kao profesionalna bolest, a gotovo u pravilu je posljedica rada motornom pilom u šumarstvu. Bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose na ruke su najčešće u poljoprivrednoj djelatnosti, šumarstvu i ribarstvu.

Prema podatcima Registra profesionalne bolesti uzrokuju bolovanje u trajanju od prosječno 72,64 dana s ukupno 9951 dana bolovanja generiranih od 137 profesionalnih bolesti. Najveći broj dana bolovanja nastao je kao posljedica utjecaja ponajprije kumulativne traume, odnosno simptoma prenaprezanja, 4464 dana.

Prosječno najveći broj od 174 dana privremene radne nesposobnosti zabilježen je u djelatnosti građevinarstva i odnosio se na samo jedan slučaj priznate profesionalne bolesti.