Vječni graditeljski konflikt: Što živcira geodete kod arhitekata?
Geodeti i arhitekti ponekad vode žestoke bitke. Te dvije struke ne bi mogle funkcionirati jedna bez druge, ali nerijetko kod njih dolazi do razilaženja u mišljenjima, nesuglasica i nesporazuma. Geodeti zapravo na gradilištu crtaju ono što su arhitekti ranije već nacrtali, ali stvar je u praksi ipak malo složenija. Zašto geodeti i arhitekti ulaze u sukobe, pojasnila je mlada inženjerka geodezije Lucija Miloloža u šestoj epizodi podcasta Bauštela.
Iz perspektive geodeta, inženjerka Lucija Miloloža pokušala je gledateljima podcasta bauštela.hr objasniti zašto ponekad dolazi do trzavica između njih i arhitekata. Ova mlada geodetkinja smatra da se teško snaći u arhitektonskim skicama i slojevima, a obrazložila je i zašto. Zatim se dotaknula važnosti iskolčenja prilikom izgradnje budućih objekata i razlike u poslovima geodeta i arhitekta.
Geodeti svoje skice moraju slati u katastar gdje se provjeravaju po točno određenim pravilima. Stoga su ih navikli raditi strukturirano. S druge strane, arhitekti imaju puno veću slobodu kod crtanja svojih kuća pa su mogući nesporazumi. Primjerice, kada izvođač radova traži od geodeta da mu pokaže tlocrt fasade, kod arhitekta se taj sloj zove skroz drugačije, npr. terasa ili slično.
– Kada arhitekt isprojektira na računalu željeni objekt u dogovoru s investitorom, ne zna gdje je taj objekt u odnosu na među i tu dolaze geodeti i smještaju taj projektirani objekt nazad na gradilište, objasnila je Miloloža iskolčenje budućih objekata te dodala da su geodeti osobe koje prve dolaze i zadnje odlaze s gradilišta.
Kako bi bolje shvatili razliku između geodetskog i arhitektonskog posla, Miloloža je opisala što stranke rade kada se odluče izgraditi obiteljsku kuću. Ako najprije nazovu arhitekta, on će im reći: ‘nađite si geodeta’, jer su oni ti koji prvi dolaze na gradilište snimiti početno stanje na terenu.
Arhitekti onda nakon geodetskih mjerenja na njihovoj podlozi projektiraju svoj željeni objekt. Bez geodeta arhitekti ne bi znali koliki je pad terena, o kojoj se površini radi te koja je udaljenost od susjednih međa. Nakon što su arhitekti dovršili projektiranje, geodeti ponovno dolaze na gradilište iskolčiti taj objekt. Na kraju, kada kuća dobije uporabnu dozvoli, upisuju je u katastar i zemljišnu knjigu.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovala geodetkinja Lucija Miloloža pogledajte ovdje.
